Akademik Rešid Hafizović, koji je bio uvodničar, kazao je da nad Bosnom već dugo vremena treperi nešto što se on usuđuje osloviti "trouglom prokletstva".
"Nad Bosnom trepere tri zlokobne, teške stranice koje obrazuju taj trougao prokletstva, tri nevjerovatne hipoteke koje nam nekako valja skinuti", kazao je.
Po njegovim riječima, prva stranica, ili prva hipoteka je da najrelevantniji centri političke moći u zapadnoj Evropi Bosnu i dalje vide kao muslimansku zemlju na Balkanu.
"Ne trebam ni reći da su u pitanju oni centri političke moći koji su ustvari istodobono od odsudne važnosti za njen budući ulazak u Evropsku uniju", kazao je Hafizović.
Dodao je da druga stranica tog zlokobnog 'trougla prokletstva', kojeg treba čim prije maknuti sa Bosne, jeste činjenica da "Bosna danas ima svoje političko potomstvo koje je vrlo kratkog pamćenja i koje o njenom vrlo raskošnom i dugom rodoslovlju ne zna ono što treba znati ili naprosto neće da zna".
"Kao direktna posljedica toga je činjenica da gotovo polovina populacije danas u BiH tu zemlju ne prihvaća kao svoju", tvrdi Hafizović.
Naveo je i treću zlokobnu stranicu 'trougla prokletstva' ili treću veliku hipoteku "koja nema nikakvog utemeljenja, no ona se i dalje promiče, pogotovo među zemljama Evropske unije, a sam epicentar odakle ona dolazi je Vatikan".
"Vatikan u cijeloj ovoj priči oko kreiranja Ustava Evropske unije ima svoje, rekao bih, gotovo tvrdoglave zahtjeve ili pozivanje da se Evropa mora vratiti svojim iskonskim i jedinim kršćanskim korjenima ili kršćanskim vrijednostima, ili s druge strane rizikuje da nema svoje korijene", kazao je Hafizović.
To su, dodao je, tri hipoteke, tri stranice tog 'zlokobnog trougla' koji titra nad Bosnom.
"Svaka od njih zahtijeva različit pristup, posebnu analizu i posebnu kvalitetu energije koju nam valja uložiti da se svaka od njih na neki način obesnaži", kazao je Hafizović.
