{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hadžović: Na Balkanu se ponovno zvecka oružjem

A
14.1.2016. u 10:09
30
103
Hadžović: Na Balkanu se ponovno zvecka oružjem
30
Hadžović: Na Balkanu se ponovno zvecka oružjem
Denis Hadžović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Umjesto da idemo ka napretku, da govorimo mnogo više o ekonomiji o saradnji, ponovno se zvecka oružjem na Balkanu, a to ni u jednoj regiji nije dobro, istakao je u intervjuu za Anadolu Agency Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH, komentirajući zategnute odnose zvaničnog Beograda i Zagreba zbog pitanja naoružavanja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Po meni je to malo razočaravajuće nakon ovoliko godina ulaganja u poboljšanje odnosa u regionu, da opet dolazimo do jedne ovakve priče, odnosno do ovakvih spoticanja. Ono što je u svemu dobro, to je da profesionalci koji o tome govore su znatno realniji. Oni govore o redovnoj aktivnosti oružanih snaga i u Hrvatskoj i u Srbiji, odnosno razvoju i modernizaciji naoružanja koji je u posjedu tih snaga. Ali, ono što zabrinjava, to je kako političari koriste ovu situaciju i dižu tenzije, pojedini da bi dobili izbore, kao štoj to bilo u Hrvatskoj ili u Srbiji, da bi vratili svoj nekakav poljuljani nacionalni ponos u vojnom smislu, jer rane od sukoba sa NATO-om još nisu dovoljno zarasle. Tako da se pokušava motivisati jedan nacionalni korpus kao odgovor na ovo što po meni nema osnova", naglasio je Hadžović. Smatra kako je uvijek mnogo bolje pričati o ekonomiji, koja ne proizvodi mržnju, "a jedan ovakav dijalog o naoružavanju, svakako ne doprinosi miru i saradnji u regionu".

Srbija na dvije stolice



Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije cijeni da se u ovom trenutku ne može govoriti ni o jednoj tački koja ukazuje na moguće nove ratove na Balkanu, mada ističe kako postoji jedno upozorenje iz našeg šireg susjedstva - iz Ukrajine.

"Da je neko prije pet godina ili više rekao da može doći do sukoba, svako bi to vjerovatno demantovao uz puno pravo. Tako da ni mi ne smijemo zanemarivati ono što se dešava ni u našem užem ni u širem okruženju. Ali, nadam se da su svi dovoljno zreli da neće poći za nekakvim takvim mjerama i da su međunarodne organizacije i međunarodna zajednica dovoljno ostvarili pomaka u regionu da do takvih sukoba ne bi trebalo doći", cijeni Hadžović. Naglašava kako je Hrvatska dobar dio svog posla završila punopravnim članstvom u NATO-u i Evropskoj uniji. Najavu Srbije o nabavci protivzračnog raketnog sistema smatra nerealnom.

"Hoćemo li onda pričati i da Italija u svakom momentu vjerovatno može gađati neke mete u regionu, pa bi tako značilo da je i ona veliki protivnik, odnosno prijetnja za Srbiju. Ili, pak, hoće li Srbija koristiti svoje helikoptere i avione samo protiv BiH ili Hrvatske ili mogu ti avioni doprijeti i do Francuske. Tako da nema baš toliko realnog pokrića ono što političari koriste kao izgovor za naoružavanje, odnosno za približavanje jednoj ili drugoj strani. Tu se možda samo suprotstavljaju dva pola, da li ćemo biti više sa Amerikom u slučaju Hrvatske, gdje je ona već ustvari jedan punopravni član, ili će Srbija balansirati između Amerike i Rusije. Možda čak i ko će Srbiji dati povoljnije uslove za nabavku tog naoružanja, odnosno s kim će ostvariti tu vojnu saradnju na duži period. Jer, prilikom nabavki takvih većih sistema, to odmah upućuje na dugoročniju saradnju sa tom zemljom vezano i za servisiranje, remont, nabavku naoružanja i municije i jednostavno održavanja", ističe Hadžović.

Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije navodi da ono što imamo u Srbiji jeste "klackalica i sjedenje na dvije stolice".

"Ono što je pozitivno u svemu tome je da Srbija ipak daje prednost Evropskoj uniji i ne stavlja nikakav zaklon da je njeno opredjeljenje EU. Samim tim, EU ima zajedničku vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku tako da Srbija to već koristi kod slanja svojih vojnika u mirovne snage pod vodstvom EU, a također i ono što se neopravdano zaboravlja, da Srbija u okviru Partnerstva za mir sarađuje sa NATO-om, ako statistički posmatrano, mnogo više nego BiH", zaključuje Hadžović. - Jedina perspektiva BiH su NATO i EU -

Ocijenio je da se Bosna i Hercegovina u trenutnom zaoštravanju odnosa između Zagreba i Beograda ponaša sasvim solidno, onako kako treba.

"Ne treba pridavati preveliki značaj onome što se dešava, priči o naoružavanju, odnosno tim riječima koje ne dolikuju trenutnom razvoju regionalne saradnje. BiH i njene Oružane snage nastavljaju sa modernizacijom i odlučili su se da u narednih deset godina modernizuju i kupe nove helikoptere koje će koristiti u podršci civilnim strukturama i deminiranju. Možda je to najbolje raditi, raditi na uspostavi operativnih Oružanih snaga koje će biti moderne i moći odgovoriti svim zadacima koje pred njih postavlja njihovo društvo. Tako da mislim da je relativno pametna politika koja se vodi u BiH", ocijenio je Hadžović.

Upozorio je da BiH, ipak, ni u jednom trenutku ne smije zanemariti sva dešavanja u svome okruženju i da treba pratiti situaciju i u okruženju i na širem geopolitičkom planu.

"Vidimo da se jedan svijet iz unipolarnog polako multicentrično razvija tako da ne smijemo ostati imuni na ono što se dešava ni u Kini ni u Rusiji ni u SAD-u, a posebno u Evropi", smatra Hadžović.

Dodaje da je jedini i najperspektivniji put za Bosnu i Hercegovinu da postane članica NATO-a i EU-a.

"Ono što nama nedostaje je ta zajednička vizija koju nismo ostvarili. I početkom 2001. i 2005. gdje smo se jasno deklarisali da su to naši strateški ciljevi, ali nažalost, vidimo da ne postoji dovoljno političke volje u posljednjih deset godina da istrajemo na tome što smo obećali građanima i što bi svakako vodilo prosperitetu države, odnosno da radimo u najboljem interesu građana", poručio je Hadžović.

Srbija više sarađuje sa NATO-om od BiH



Podcrtava da BiH nije toliko svjesna kako dijeli 1.000 kilometara granice sa EU i NATO-om nakon ulaska Hrvatske u te asocijacije i dodaje kako je Crna Gora u regiji najbolje iskoristila ovaj period za promicanje svojih nacionalnih interesa.

"Vidimo da veoma dobro radi na putu integrisanja ka EU i njeni pomaci, ukupni geopolitički ambijent je omogućio da nešto brže dođe do članstva u NATO-u što joj je sigurno garancija i veoma dobar ambijent za razvijanje ekonomskih odnosa u svijetu u smislu privlačenja stranih investicija. Njih zasigurno donosi sigurnost u okviru tog najjačeg vojnopolitičkog kišobrana u svijetu. Tako da je stvorila odlične pretpostavke", cijeni Hadžović. S druge strane, Srbija, kako kaže, uprkos tome što je zvanično proglasila vojnu neutralnost, ipak sarađuje i sa NATO-om i sa Rusijom, ali i u okviru evropske zajedničke politike.

"Upitna je ta njena deklarisana neutralnost koja je, uzgred rečeno, i plod klime koja je 2007. godine vladala u Srbiji. Tako da je i Srbija opredijeljena za EU koja joj donosi mnogo više od onog što se pregovara. Ipak, će se morati uspostaviti i mehanizmi koji će Srbiju udaljiti od interesa i sfere ruskog uticaja u ovaj evropski uticaj", ističe Hadžović.

Makedonija je, kakže on, nažalost u sličnoj situaciji kao BiH, ali ima drugačiju vrstu problema, spor sa susjednom Grčkom. Ona, uprkos tome, ostvaruje napretke i jedna je od zemalja koje privlače najviše stranih investicija u regionu.

"Ali, i kod njih imamo unutrašnjepolitičko pitanje koje još do kraja nije riješeno, ali koje je najviše uzrokovano stand by aranžmanom ili statusom quo koji joj je onemogućio da se priključi 2009. NATO-u zajedno sa Hrvatskom i Albanijom, kada je ispunila sve formalne uslove osim dobivanja saglasnosti od Grčke. Ona je davno potpisala i ugovor sa EU o otpočinjanju pregovora, ali jednostavno blokada je sprečava", ističe Hadžović. Navodi da Albanija korektno napreduje na putu euroatlanskih integracija, članica je NATO-a, osigurala je segment sigurnosti, ali "još uvijek nije dovoljno demokratizovala svoje društvo da bi mogla uspješno napredovati prema EU". Cijeni da je Kosovo, kao najmlađa država uspostavljena 2008, uprkos unutrašnjim problemima vezanim sa status sa Srbijom i status srpske zajednice, ipak uspjela da otvori razgovore o ukidanju viznog režima, što se može očekivati uskoro, i potpisala ugovor o SSP-u sa EU.

"U okviru tog bezbjednosnog segmenta, odnosno sigurnosnih struktura na Kosovu, vidimo da se tu još politički pregovara oko uspostave oružanih snaga. Ali, i policija i oružane snage su pitanje političkog trenutka kada će se Kosovo izboriti za to. Već su proveli dosta reformi u svom sigurnosnom sektoru tako da će po sticanju povoljne političke klime i Kosovo napredovati, čak možda i preteći BiH u euroatlanskim integracijama. Postoji jedno kompaktno društvo na Kosovu koje će mu omogućiti da znatno brže prođe ovaj put, a već provodi jedan veliki dio reformi", navodi Hadžović.

Odgovor na narastajući terorizam mora biti globalan



Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije naglašava da je terorizam globalni izazov i da se za njega mora naći globalni odgovor.

"Vidimo da ni mnogo opremljenije ni mnogo bogatije zemlje nisu još u stanju da iznađu adekvatan odgovor ovoj novoj prijetnji tako da ćemo morati ako ništa postati svjesni u BiH da smo i mi dio tog globalnog društva. Ono što se dešava na Bliskom istoku, Parizu, Istanbulu, vidimo da se nažalost dešava i ovdje", cijeni Hadžović.

Stoga, poručuje, "moramo se svi pregrupisati, početi od nas samih, od porodice, škole, vjerskih zajednica, socijalnih službi, pa tek onda očekivati pomoć od naših sigurnosnih struktura".

"Institucije vidimo da rade, ali jednostavno nisu u mogućnosti same odgovoriti ovom izazovu, kao što nisu ni mnogo jača i stabilnija društva sa mnogo većim sigurnosnim aparatom u stanju odgovoriti. Tako da ne možemo ni u BiH očekivati da sav teret prebacimo na njih, a posebno u slučajevima kada tražimo veća izdvajanja za vojsku, tada su svi političari protiv toga. A, kada treba obezbjediti sigurnost onda očekujemo od tih struktura koje nemaju ni adekvatna vozila, opremu, da budu neki čudotvorci koji će moći sve završiti", navodi Hadžović.

Ističe da će BiH morati mnogo više uložiti u sigurnosni sistem iako je to veoma nepopularna mjera, ali će se, naglašava, morati desiti s obzirom na globalna kretanja.

"Posebno će to predstavljati teret za BiH zato što nismo dio kolektivne sigurnosti gdje možemo računati na znatno veću podršku partnera, ako smo dio tog tima. Nažalost, još uvijek smo van toga i moramo snositi sami sve troškove povećanja tih sigurnosnih potreba", rekao je u intervjuu za Anadolu Agency Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije BiH.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: