O lošim politikama
983

Hadžikadić: Vlast u BiH ništa nije uradila da dokaže dijaspori da želi nešto više osim njenog novca

Piše: S. H.
Mirsad Hadžikadić, kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH (Foto: H. M./Klix.ba)
Mirsad Hadžikadić, kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH (Foto: H. M./Klix.ba)
Nezavisni kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda za Klix.ba je komentarisao odnos države prema dijaspori, ključnim problemima, ali i potencijalima koje ima bh. dijaspora, a koji su neiskorišteni.

Večeras u ponoć ističe rok državljanima BiH koji žive u inozemstvu da se registruju ukoliko žele glasati na Općim izborima u oktobru. Koliko je važno da što veći broj dijaspore izađe na izbore, toliko je važnan i odnos institucija ove zemlje prema toj kategoriji, koji je do sada u velikojmjeri bio maćehinski.

"Svakako je jako važno da državljani BiH koji žive u inozemstvu glasaju u što većem broju, jer su oni integralna komponenta tijela koje se zove Bosna i Hercegovina. Mi smo jedno. Mi moramo da budemo zajedno. Dijaspora je naučila demokratiju, upravljanje i kulturu istoka i zapada. Dijaspora je finansijski moćna. Uz domaće stručnjake dijaspora može da bude ključ transformacije Bosne i Hercegovine", kazao nam je Hadžikadić.

"Dijaspora može promijeniti situaciju u BiH"

On dodaje da je dosadašnja praksa pokazala da je ova država nažalost našla načina da stvori jaz između dijaspore i matične zemlje.

"Bosna i Hercegovina želi novac koji dolazi iz dijaspore, ali ne želi njen savjet ili pomoć pri rješavanju gorućih problem u državi. S druge strane, dijaspora je dozvolila sebi da se otuđi od domovine. Ja znam da su procedure registrovanja za glasanje na izborima i samo glasanje komplikovani i neefikasni, ali to ne opravdava činjenicu da je posljednjih godina broj glasača iz dijaspore opao za 90 posto. To je strašno. Dijaspora sama, svojim glasovima, može da promijeni situaciju u Bosni i Hercegovini nabolje. Do sada, ona taj potencijal nije iskoristila", smatra Hadžikadić.

Dosadašnji odnos države kao matice prema dijaspori nije polučio neke vidljivije rezultate.

"Taj odnos ne postoji. Vlast nije ništa uradila da pokaže dijaspori da želi nešto više od nje osim njenog novca. Ja sam lično godinama pokušavao da promijenim taj odnos domovine prema dijaspori, ali su do sada pomaci bili zaista neznatni. Mislim da je vrijeme za potpun, sveobuhvatan i temeljit proces strateškog planiranja i cilju uključivanja dijaspore u rad svih organa Bosne i Hercegovine. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice radi zaista dobro u nastojanju da umanji problem nedostatka ministarstva za dijasporu, ali njegova ovlaštenja ne obuhvataju čitav niz aktivnosti potrebnih za potpuno uključivanje dijaspore u svakodnevni život stanovnika Bosne i Hercegovine i rad njenih državnih aparata", poručuje Hadžikadić.

Dijaspora - neiskorišteni potencijal

Evidentno je da se odnos države prema dijaspori i svim njenim potencijalima treba mijenjati, bez obzira na komplikovano državno uređenje i slojevitost tih odnosa.

"Država prvo treba da shvati da joj je dijaspora potrebna za izlazak iz krize. Ljudi iz dijaspore imaju znanje i resurse potrebne za pomoć BiH. Tek kada država shvati da joj je dijaspora potrebna ona će naći načina da je uključi. To prihvatanje dijaspore ne može biti prihvaćeno samo formalno. Ono mora biti prihvaćeno organski, svih pojedinaca i političara, inače nikakvo rješenje neće biti dugoročno prihvaćeno", smatra Hadžikadić.

Naš sagovornik poručuje da je ministarstvo koje bi se bavilo isključivo dijasporom potrebno, ali da nije dovoljno.

"Ministarstvo dijaspore u BiH je potrebno, ali ne i dovoljno. Mislim da rješenje mora da bude mnogo sveobuhvatnije te da uključi i poslanike u državnim i entitetskim parlamentima i skupštinama, kao i privredne komore, zajedničke komisije i ekspertne grupe", dodaje on.

Hadžikadić je iznio svoje vizije odnosa prema dijapori ukoliko bi bio izabran za člana Predsjedništva.

"Smatram da član Predsjedništva BiH treba da bude osoba čija je uloga da vodi naciju svojim primjerom, sposobnošću i integritetom. U roku od tri mjeseca organizovao bih prvi godišnji simpozij 'Bh. dijaspora' koji bi bio podijeljen u tematske radne grupe, uključujući javnu upravu, privredu, obrazovanje, medicinu, informacione tehnologije, turizam, poljoprivredu, energetiku, drvnu industriju, istraživanje i razvoj, politički sistem, medije, sport i kulturu. Također bih pokrenuo investicioni fond za dijasporu koji bi omogućio dijaspori da na bezbijedan način utječe na razvoj tehnologija i poslovnih sistema u BiH. Te dvije aktivnosti bi pozitivno i proaktivno uključile dijasporu u razvoj Bosne i Hercegovine", zaključio je Hadžikadić.