Na okruglom stolu sagledane su i mogućnosti domaće ITK industrije u pogledu implementacije najnovijih tehnoloških rješenja primjenjivih u izborima u svijetu i kod nas.
Organizator serije okruglih stolova, koji su do sada održani u Sarajevu i Banjoj Luci, je Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH, u saradnji sa Centralnom izbornom komisijom BiH i Ministarstvom prometa i komunikacija BiH.
Predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić kazala je u izjavi za novinare kako okrugli stolovi zapravo promoviraju nove tehnologije u izbornom procesu.
Kao uvod u ove aktivnosti, kazala je, poslužit će brošura pod naslovom “Nove tehnologije u izbornom procesu – izazovi i mogućnosti primjene u Bosni i Hercegovini” koja daje ne samo retrospektivu toga šta je urađeno u BiH u smislu osavremenjavanja izbornog sistema, nego pruža i uvid u trenutne mogućnosti koje postoje u svijetu.
"Modernizacija izbornog procesa u BiH počela je negdje 2010. godine kada smo počeli raditi na jedinstvenom informacionom izbornom sistemu i taj proces je zapravo kulminirao elektronskom dostavom rezultata sa nivoa općinskih izbornih komisija ali ne i sa nivoa biračkih mjesta", ocijenila je Hadžiabdić.
Dodala je da postoji mnogo načina i alternativa kako modernizirati izborni proces, a da li će to ići brzo zavisi od ljudskih i finansijskih kapaciteta BiH.
Hadžiabdić smatra da ljudske kapacitete imamo te da problem mogu biti finansijski kapaciteti, ali da postoji dobra volja Centralne izborne komisije BiH da se predstave mogućnosti.
"Mislimo da je vrijeme da se ide ako ništa na elektronsku registraciju birača van BiH i registraciju političkih subjekata te na elektronsku identifikaciju birača u zemlji na biračkom mjestu", kazala je Hadžiabdić.
Po njenim riječima, to bi pomoglo da proces bude efikasniji, transparentniji i da bude manje manipulacija.
Naglasila je kako su svi nezadovoljni radom biračkih odbora, da ima mnogo sumnji u njihov način rada i da je ovo pokušaj da Centralna izborna komisija bh. javnosti i političarima predstavi šta je trend u svijetu i šta se zapravo može učiniti da se taj proces unaprijedi.
"Mi trenutno u zakonu, u našoj legislativi nemamo ni zakonsku mogućnost da radimo na ovaj način jer se sve svodi na papir i olovku. Bio bi veliki uspjeh kada bi se u sljedećim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH bar dala mogućnost da se uvede malo elektronike, i kod registracije i kod glasanja", ocijenila je Hadžiabdić.
Kazala je kako se tako veliki korak neće moći ostvariti za naredne izbore.
"Ovo je priča za neke buduće izbore ali pokušaj da se o tome govori i pokušaj da se te mogućnosti razmatraju sigurno bi pomogli da imamo manje kritika na izbore", zaključila je Hadžiabdić.
Istakla je kako, ipak, treba biti oprezan kada je u pitanju uvođenje novih tehnologija.
"Uvođenje novih tehnologija treba najprije testirati, treba postojati zakonski okvir, trebate imati sredstva, educirati birače, provesti testiranje i, što je najvažnije, osigurati sigurnost da sistem ne bi bio izmanipuliran", ocijenila je Hadžiabdić.
Predsjednik IKT asocijacije VTK BiH Brano Vujičić smatra da IKT industrija u BiH ima potencijal da izvede projekt digitalizacije izbornog procesa u cijelosti.
Podsjetio je da kompanije u BiH koje se bave produkcijom softvera prave svoj kod koji se koristi u najvećim IT kompanijama u svijetu.
"Ako znamo napraviti kvalitetan kod za takve kompanije mislim da možemo napraviti kvalitetan softver i za potrebe CIK-a BiH", ocijenio je Vujičić.
Dodao je kako je domaća industrija već imala uspjeha u radu za vladine institucije u BiH, a jedan od najkrupnijih projekata, koji se radio u više faza i koji je uspješno izveden, je izrada softvera za CIPS.
"Spremni smo već odavno za takav projekt", poručio je Vujičić i dodao kako sve ostalo, od zakonske regulative pa do finansija i političke volje, ne zavisi od njih.
