Grlić Radman podsjetio na progon Hrvata iz Banje Luke: "Tragedija protjeranih iz RS-a nije povijesno vrednovana"

Prema njegovim riječima, tokom oslobađajućih vojno-redarstvenih operacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, tadašnje vlasti u Banjoj Luci provodile su snažne pritiske na hrvatsko i nesrpsko stanovništvo.

Vrhunac progona dogodio se u augustu i septembru 1995. godine, kada je, kako navodi, više od 30 hiljada Hrvata bilo prisiljeno napustiti svoje domove.

"Tada je gotovo uništena višestoljetna hrvatska zajednica u banjalučkom kraju. Mnogi su spas potražili prelaskom Save u Davor", poručio je Radman, dodajući da bez suočavanja odgovornih nije moguće očekivati stvarni povratak prognanih, obnovu ognjišta i očuvanje kulturne i vjerske baštine.

"Ova tragedija i dalje ostaje potisnuta u kolektivnom sjećanju, iako je riječ o jednom od najvećih progona Hrvata tokom rata u BiH", istaknuo je ministar vanjskih poslova Hrvatske.

Podsjećamo, tokom rata u Bosni i Hercegovini, pored Bošnjaka i Hrvati u entitetu Republika Srpska bili su izloženi sistematskim progonima, ubistvima i masovnim deportacijama.

Jedan od najtežih zločina dogodio se u selu Briševo kod Prijedora u julu 1992. godine, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojnih formacija ubili 68 civila hrvatske nacionalnosti, što je bio najveći masakr nad Hrvatima u BiH tokom rata.

U istom periodu, hiljade Hrvata protjerane su iz Prijedora, Sanskog Mosta, Kotor Varoši i Dervente, dok su mnoga sela i katoličke crkve uništeni. Prema podacima udruženja izbjeglih i prognanih, iz današnje Republike Srpske tokom rata je protjerano više od 150.000 Hrvata, a povratak nakon završetka sukoba bio je minimalan zbog nesigurnosti i nepostojanja političke volje da se zločini procesuiraju.

Ova stradanja ostaju jedna od najmanje istraženih i najmanje procesuiranih epizoda rata u BiH, a brojni odgovorni za zločine nikada nisu izvedeni pred lice pravde.