BiH
27

Grizelj: Mostar grad slučaj, ekocid bez odlagališta

FENA
Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije za termoenergetiku, plinsku tehniku, tretman i transport vode "Grizelj" d.d. Sarajevo uputio je otvoreno pismo zbog, kako navodi, kontinuiranog ignoriranja od strane vladajućih struktura već duže vrijeme.

Pismo je upučeno Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Fondu za zaštitu okoliša i prirode, Vladi Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, Gradskoj upravi Grada Mostara te J.P. ''Deponija'' Mostar.

"Tokom proteklih godina firma 'Grizelj' Sarajevo intenzivno radi na prezentaciji domaćih rješenja za tretman/obradu otpada bez odlaganja na deponije, uz maksimalno iskorištenje otpada kao reciklant ili energent. Osnovni problem na koji nailazimo jeste nezainteresiranost svih razina vlasti, ali i neznanje koje se prenosi na javnost", navodi se u pismu.

Naime, kako se navodi u pismu, tokom predstavljanja domaće usluge, opreme, radne snage i znanja, u više navrata iz ove firme skretali su pažnju da trenutno postupanje s otpadom nije u skladu s donešenom zakonskom regulativom, a pogotovo nije u skladu s pravilima i načelima EU.

"To naglašavamo jer ovakvo nehumano i neefektno postupanje s otpadom dovodi do kontaminacija vode, zraka, tla i hrane, odnosno ekocid koji nam nije definitivno potreban. Jedan od primjera zanemarivanja i 'oglušavanja' jeste ponuda za J.P. Deponija Mostar", istakao je Grizelj.

''Otpad'' - nusproizvod, reciklant, repromaterijal, resurs, primarna sirovina, energent je ponuda koju je firma "Grizelj" prezentirala kao Projekt opreme za tretman/obradu otpada bez deponije/ odlagališta u J.P. Deponija Mostar 16. maja 2013. godine, kao jedino korektno, humano, ekološki, veterinarski, zdravstveno, higijenski, sanitarno, energetski i ekonomski efektno rješenje za Grad Mostar i kompletan Zapadnohercegovački kanton.

"Kroz rješenje, zbrinjavanje otpad bez deponije/odlagališta uz iskorištavanje 99 posto komunalnog otpada, uz primjenu strateški razvijeno modularnih tehničkih rješenja, ponudili smo kroz tehnološki zahtjevne uvjete, održivi razvoj u zaštiti zraka, vode, tla i hrane. Također ponudili smo opremu i tehnološka rješenja za revitalizaciju i postojeće deponije Uborak Mostar, uz iskorištenje deponiranog otpada do 40 posto kao reciklanta i do 40 posto kao energenta, uz primjenu pozitivnih EU direktiva, lokalnih zakona kroz primjenu energetske efikasnosti iz obnovljivih izvora energije. ", navodi se.

Firma "Grizelj" s respektabilnim i renomiranim domaćim i ino partnerima nudi integralna Master modularna i superiorno korektna rješenja kroz Projekt iskorištavanje 99 posto komunalnog otpada i više oblika financiranja kao što su: JJP, lizing, kredit, rentanje opreme koja je ekonomski rentabilna bez subvencija u eksploataciji.

"Za naše projektno rješenje nudimo pro bono kojim možemo dokazati ekonomski održivi razvoj uz poštivanje svih ekoloških i energetskih zakonom predviđenih zahtijeva", navodi se u otvorenom pismu.

Iz ove firme upučuju pitanje vladajućim strukturama u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Fondu za zaštitu okoliša i prirode te J.P. "Deponija" Mostar, zašto se i danas u J.P. "Deponija" Mostar ulažu nova kreditna sredstva međunarodne zajednice u neprihvatljiva parcijalna rješenja kao što je selekcija otpada, pročistač procjednih voda iz deponiranog otpada, šta će biti s otpadom poslije selekcije, te gdje će se odlagati izdvojeni procijeni mulj s pročistača koji i dalje nije ekološki prihvatljiv, hoće li to biti na istu deponiju i zašto se mulj energetski ne iskoristi.

Također, postavlja se pitanje do kada će interni i eksterni ''eksperti'' Federalnog ministarstva okoliša i turizma podržavati projekte koji su u suprotnosti s usvojenim zakonima, planovima i strategijama o upravljanju otpadom BiH i građane BiH financijski zaduživati za nefunkcionalne, tehnološki zastarjela i prevaziđena tehnička rješenja.

U otvorenom pismu također se postavlja pitanje kakvo je strateško rješenje kupovina na stotine tona čelika kroz razna postrojenja koja ne rade i ne zadovoljavaju osnovna EU načela ekologije, humanosti i efikasnosti i koja ostavljate budućim naraštajima i bez ikakve odgovornosti za ono što se čini za okoliš, odnosno ekocid kako lokalnoj zajednici tako i državi BiH u cjelini, te gdje u okruženju, u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, imaju instalirana i da rade postrojenja koja su s "Vaše" strane preporučena i kupljena.

"Zar BiH treba biti nečiji poligon za plasman neprihvatljive opreme uz podršku lokalnih ''eksperata'' koji putujući po Europi, ne prepoznaju bit novih naprednih tehnologija u tretmanu otpada i koje je opravdanje za do sada značajna uložena milionska sredstva u ''novu'' Deponiju Mostar i opredjeljenje za tehnička rješenja koja ne rade ni u Sarajevu, Doboju, Tuzli itd. te nisu u funkciji Grada Mostara i građana Zapadnohercegovačkog kantona", navodi se u pismu.

U otvorenom pismu, Grizelj također postavlja pitanje po čemu je sanitarna deponija u regiji ''Uborak-Buđevci'' u okviru mostarskog J.P. Deponija Mostar ''sanitarna'', čime je definiran status ''sanitarna'' jer, kako navodi, sav deponirani otpad kao i na svim ''sanitarnim'' deponijama u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru itd. ostaju u kontaktu s okolišem - prirodom: sunce, kiša, vjetar, ptice, insekti, psi, mačke, glodari koji raznose otpad.

"Uvjeren sam da ćete naći vremena da odgovorite na navedene činjenice i argumente, a ukoliko imate kontraargumente, i da demantirate i iznesete Vaše argumente protiv navedenih činjenica i konstatacija", navodi se u otvorenom pismu.