Ekonomski program vlade predviđa regulisanje poreskog sistema i borbu sa korupcijom iz čega će moći da se dobiju znatna sredstva.
Tako će biti uveden porez na luksuz koji se obračunava na ukupnu imovinu veću od 300 hiljada eura. To je način da se smire evropski povjerioci kojima smeta što poreze izbjegavaju oni koji posjeduju najviše.
Novi porez će zamijeniti dosadašnji jedinstveni porez na nekretnine, koji je uvela prethodna vlada.
Bit će uveden i potrošački porez na luksuzne automobile, jahte, avione i raskoš, a predviđene su olakšice za siromašnije stanovništvo.
Tako će oni koji imaju prihod manji od 15 hiljada eura godišnje imati manje račune za komunalije i nekretnine, a bit će smanjen i porez za osnovne prehrambene proizvode i obnovljive izvore energije.
Predviđene su i olakšice za porodice sa više djece, a bit će povećane i minimalne penzije i lični dohodak do 751. eura.
Ekonomskim planom predviđeno je vraćanje na posao 3.800 nezakonito otpuštenih državnih službenika, preispitivanje svih ugovora o privatizaciji i anuliranje onih koji su štetni.
Za ove promjene vrlo je bitno da Grčka postigne sporazum sa međunarodnim povjeriocima.
Vlada užurbano priprema platformu za vanredni sastanak eurogrupe u Briselu 11. februara na kome će povjerioce najviše interesovati produžavanje rokova tekućeg kreditnog paketa.
Njih mnogo manje zanima "program premošćavanja", na kome insistira grčka vlada i koji bi trebalo da pokrije finansijske potrebe Atine u narednih nekoliko meseci dok se ne usaglase svi detalji novog programa otplate duga.
Predsjednik eurogrupe Jern Dijselblum poručuje da "nema govora o bilo kakvim kreditima premošćavanja" i da Grčka mora da poštuje dogovore.
Grčka vlada saopštava da neće prihvatiti prijedloge partnera o produžavanju kreditnog programa niti želi zaostalu kreditnu tranšu od 7,2 milijardi eura.
Novac je Grčkoj veoma potreban, ali nova vlada insistira na prelaznom rješenju za narednih nekoliko mjeseci.
Atina želi da dobije bar 1,9 milijardi eura od Evropske centralne banke na osnovu grčkih obveznica, a dugove bi vraćala zavisno od mogućnosti domaće privrede.
