Građani u panici
35

Gradska uprava Tuzle o zagađenju zraka: Uradili smo više od drugih u BiH

A. K.
Tuzlaci se guše u smogu (Foto: A. K./Klix.ba)
Tuzlaci se guše u smogu (Foto: A. K./Klix.ba)
Na mapi najzagađenijih evropskih gradova nalazi se i Tuzla u kojoj građani izražavaju zabrinutost za svoje, ali i zdravlje najmlađih stanovnika. Danas su se oglasili i iz Gradske uprave Tuzle iz koje su prstom uprli u glavne krivce za trenutno stanje, ali i kazali da su po ovom pitanju uradili mnogo više od drugih u BiH.

Kako navode iz Gradske uprave Tuzle, ovaj grad se sa problemom aero zagađenja bori skoro 50 godina, a prema njihovim tvrdnjama, uz Termoelektranu, kvalitet zraka ugrožavaju i individualna ložišta, sve veći broj automobila, kao i kotlinska klima pogodna za temperaturne inverzije.

"Mnogi građani prate podatke o indeksu kvaliteta zraka koje objavljuju razne organizacije, među kojima ima istinitih, ali i neistinitih koji mogu dovesti i do zablude, pa i panike. Stoga, pozivamo građane, organizacije i medije da prate podatke koje objavljuju zvanične institucije – Federalni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša TK – Monitoring kvaliteta zraka TK", navode iz Gradske uprave Tuzle.

Kako dalje tvrde, lokalna vlast Tuzle uradila je na rješavanju problema aero zagađenja više od bilo koje lokalne vlasti u BiH, a sredstva dobijena po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana troše se u skladu sa zakonskim rješenjem.

"U Tuzli je više od 55 domaćinstava na sistemu daljinskog grijanja, najviše u BiH. Više od 80 posto ukupne površine poslovnih prostora koristi daljinsko grijanje ili toplotne pumpe. U zadnjih 15 godina izgrađeno je više od 110 kilometara mreže daljinskog grijanja. Broj korisnika daljinskog grijanja se skoro udvostručio i imamo ih 25.000", kažu iz Gradske uprave Tuzle.

Dalje navode da od 2017. godine za građane cijena priključivanja na daljinsko grijanje je dva do tri puta niža od ranije cijene, a do sada je oko 210 individualnih objekata u Bukinju i Šićkom Brodu priključeno na ovaj sistem te je trenutno u toku rješavanje zahtjeva za još skoro 100 objekata.

"Oko 90 individualnih objekata u drugim mjesnim zajednicama je dobilo besplatne priključke do zida objekta. U toku su projekti na proširenju toplovodne mreže iz centralne toplinske podstanice Kula, toplifikacija naselja Batva, toplifikacija i Mjesne zajednice Brčanska Malta", kažu iz Gradske uprave Tuzle.

Osim širenja mreže toplifikacije, od 2019. godine kažu da vlasnici objekata na ime subvencije mogu dobiti do 5.000 KM i to je najveći iznos koji jedna lokalna samouprava u BiH svojim građanama dodjeljuje za toplotne pumpe i utopljavanje zgrada, a radi eliminisanja peći na fosilna goriva.

"U 2019. je pristiglo ukupno 99 prijava za korištenje ovih subvencija. U budžetu Tuzle za 2020. godinu planiran je veći iznos sredstava za navedene subvencije. Izvršeno je čišćenje dimnjaka na više od 1.000 stambenih i više od 100 poslovnih objekata", ističu.

Sve do sada urađeno dovodi do postepenog, sporog ali ipak mjerljivog poboljšanja kvaliteta zraka u Tuzli, u odnosu na druge gradove i općine u BiH. To nije dovoljno i zrak neće biti kvalitetan sve dok se svi odgovorni i nadležni ne uključe u rješavanje ovog velikog problema, na kraju su poručili iz Gradske uprave Tuzle.