Građani svjesno ulaze u minska polja zbog lova ili sječe šume, u BiH dosad poginula 621 osoba

Od početka procesa deminiranja, uklonjeno je pola miliona ubojnih sredstava i 1.300 kilograma eksploziva, što dovoljno govori o opasnostima sa kojima se svakodnevno susrećemo.

Kako navode iz Kantonalne uprave civilne zaštite, neeksplodirana ubojna sredstva koja se svakodnevno nalaze predstavljaju veliku opasnost.

Prema podacima s kojima raspolaže uprava, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, dogodilo se više 200 minskih nesreća, na području svih općina i gradova Tuzlanskog kantona, u kojima su smrtno stradale 122, a teže i lakše je ranjeno 136 osoba.

Rijetke su nesreće iz neznanja ili slučajnosti

Pomoćnik direktora Kantonalne uprave civilne zaštite Dragan Pelemiš u razgovoru za Klix.ba kaže da se nesreće vrlo rijetko dešavaju iz neznanja, odnosno slučajnosti, u smislu da osoba ne primijeti oznake upozorenja na mine ili nije sa područja gdje je bila linija razgraničenja.

"Sve civilne nesreće desile su uglavnom u obilježenim područjima te da su najčešći razlozi koji dovode toga nepoštivanje minskih upozorenja i svjestan ulazak u sumnjiva područja zbog lova ili sječe šume. To se godinama radi na istim područjima jer su uvjerenja da ipak tu nema mina, s obzirom da su ranije prolazili bez da su primijetili neeksplodirano ubojno sredstvo, što je pogrešno", kaže Pelemiš, istaknuvši da je posebno važno djeci objasniti kakve sve opasnosti mine sa sobom nose.

I pored svih mjera opreza, ukoliko se osoba ipak zadesi u minskom polju, Pelemiš je dao savjet kako se ponašati.

"Zlatno pravilo je ne pomjerati se nigdje jer je rizično bilo kakvo kretanje. Ljudi obično nastradaju u pokušaju da izađu iz minskog polja jer se odluče kretati puteljkom kojim su došli. Ukoliko osoba ima singal na mobilnom telefonu, odmah mora pozvati policiji i civilnu zaštitu, no ukoliko nema dometa, možete glasno vikati kako bi vas u konačnici neko čuo", savjetuje Pelemiš, istaknuvši da tokom 2021. godine na području TK nije zabilježeno stradanje civila ni životinja od zaostalih mina i NUS-a.

Danas su uglavnom nedeminirana nepristupačna područja koja se ne nalaze u blizini naseljenih mjesta, infrastrukturnih objekata i slično, a Općine Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak i dalje se vode kao najzagađenije sa najvećim procentom sumnjive površine u odnosu na ukupnu površinu općine.

Kako su istaknuli iz Kantonalne uprave civilne zaštite, pandemija izazvana koronavirusom ostavila je trag na realizaciju planiranih zadataka iz oblasti deminiranja, a utjecala je i na gašenje velikog broja akreditiranih kompanija za izvođenje operacija deminiranja.

Deminiranja u BiH ovise o donatorima kojih je sve manje

Kako se navodi, kao i svih prethodnih godina deminiranje u najvećoj mjeri ovisi od donatorskih sredstava koja se direktno ili preko Međunarodnog fonda za deminiranje i pomoć žrtvama od mina (ITF) implementiraju u BiH. Najveći donatori su vlade Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Norveške te Japana.

"Nažalost, primijetno je da učešće donatorskih sredstava zadnjih godina je u stalnom opadanju. Pandemija izazvana koronavirusom te otvaranje novih žarišta u svijetu odvodi donatore na druge, njima interesantnije dijelove svijeta. Očigledno da je došlo vrijeme za aktivnije uključivanje domaćih resursa na svim razinama vlasti, posebno državnih", kažu iz Civilne zaštite TK.

U godišnjem izvještaju Kantonalne zprave civilne zaštite ističe se da su se tokom 2020. i 2021. godine provodile aktivnosti na novoj "Općoj procjeni miniranosti u BiH", a konačni rezultati ukazuju da je još uvijek veliki teritorij naše zemlje sumnjiv na postojanje mina te da će proces deminiranja još dugo trajati sa vrlo neizvjesnim rokom okončanja.

Prema dostupnim podacima, više od 95 posto minskih polja u Bosni i Hercegovini je obilježeno, međutim, sa žaljenjem se konstatuje da je i dalje prisutan trend otuđivanja upozoravajućih znakova, što čine neodgovorne osobe koje svjesno u opasnost dovode ostale građane.