Građani Mostara demantovali Kordića: Vaš posao je da uključite građane u odlučivanje, a ne da vrijeđate

Gradska Uprava je odbacila navode neformalne grupe građana i poručili da "predstavljaju samo jedan u nizu netačnih, propagandnih i klevetničkih optužbi na račun Grada Mostara sa ciljem opstrukcije svakog napretka lokalne zajednice".

Sada su iz neformalne grupe građana naveli da neće šutiti te da odbacuju tvrdnje Grada.

"Gradska vlast je, bez znanja i saglasnosti građana, prenamijenila državno zemljište unutar i oko naših naselja u tzv. energetske zone. Kada smo se pobunili, proglašeni smo
neprijateljima napretka. Poručujemo: vaš posao je da poštujete zakon i uključite građane u odlučivanje – a ne da
vrijeđate one koji štite svoja sela, domove i prirodu", naveli su građani.

Dodaju da se Mostar suočava s ozbiljnim pravnim problemima kada je riječ o raspolaganju zemljištem,
što direktno utiče na građane i investitore.

"Grad Mostar nema pravno valjano građevinsko zemljište"

"Bez usklađenog prostornog plana s kantonalnim planom – koji mora biti odobren od strane Skupštine HNK – Grad Mostar nema zakonsku osnovu za definisanje niti raspolaganje građevinskim zemljištem. Sve odluke temeljene na izmjenama Prostornog plana Općine
Mostar iz 1990. godine pravno su sporne, jer taj plan nije usklađen niti odobren u skladu sa zakonom. Zbog toga svaka gradnja, prenamjena ili dodjela zemljišta na osnovu tih dokumenata može biti pravno osporena i poništena. To ima ozbiljne posljedice ne samo za građane, već i za
investitore koji ulažu sredstva u projekte bez pravno sigurnog temelja", naveli su.

Dodaju da "zaključno, bez zakonitog i usklađenog prostornog plana ne postoji ni pravno valjano
građevinsko zemljište niti pravna sigurnost za bilo koju investiciju".

"Grad Mostar ne može samostalno raspolagati državnim zemljištem"

"Trenutni pravni okvir jasno ograničava mogućnosti Grada Mostara da samostalno upravlja i raspolaže građevinskim zemljištem u državnom vlasništvu. Zaključak Vlade Federacije BiH broj 1643/2023 od 15. novembra 2023. godine, zajedno sa važećim zakonima, izričito zabranjuje bilo kakvu promjenu namjene državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta dok se ne donese poseban zakon o državnoj imovini BiH", naovde i dodaju:

"Iako gradonačelnik Mario Kordić najavljuje izmjene zakona koje bi Gradu Mostaru dale šira ovlaštenja nad građevinskim zemljištem, ti prijedlozi su više puta odbijeni zbog važeće zabrane raspolaganja državnom imovinom, propisane Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i potvrđene presudama Ustavnog suda BiH".

Poručuju da je zbog toga tvrdnja iz saopćenja Grada Mostara o "punoj kontroli" nad građevinskim zemljištem pravno neutemeljena.

"Takva kontrola nije moguća bez izmjena postojećih zakona, koje do danas nisu donesene. Dodatno, čak i kod privatnog poljoprivrednog zemljišta, prenamjena u građevinsko mora biti u skladu sa federalnim zakonima, što podrazumijeva obaveznu saglasnost nadležnih
institucija i usklađenost s višim prostorno-planskim dokumentima", dodaju građani.

"Nepostojanje zakonitog prostornog plana"

Građani ističu da "Grad Mostar godinama djeluje bez zakonitog Statuta i mjesnih zajednica, čime su građani
isključeni iz odlučivanja".

"Bez mjesnih zajednica nema ni zakonitih javnih rasprava. Mostar nema zakonit Statut, Zakon o lokalnoj samoupravi, Prostorni plan Grada Mostara ni Urbanistički plan. Jedina planska dokumentacija su izmjene Prostornog plana Općine Mostar stare preko 40 godina, koje su donesene mimo zakona jer nisu usklađene sa kantonalnim planom. Prema Zakonu o prostornom uređenju HNK, lokalni planovi moraju biti usklađeni sa višim planskim dokumentima (Član 17), dobiti saglasnost kantonalnog Ministarstva prije donošenja (Član 18) i u slučaju neusaglašenosti prednost ima viši dokument (Član 29). Za Grad Mostar je obavezno donošenje posebnog Prostornog plana Grada Mostara, kojeg nema", navode.

Ističu da 2012. godine Kanton HNK nije imao važeći Prostorni plan, što je onemogućavalo donošenje lokalnih planova.

"Godine 2022. Prostorni plan HNK je postojao, ali nije predviđao lokacije za solarne i vjetroelektrane, pa lokalni planovi nisu mogli biti usklađeni. Skupština HNK je pokušala naknadno dopuniti kantonalni prostorni plan da
prizna lokalne “energetske zone”, ali je to poništio kantonalni urbanistički inspektor. Sve izmjene i dopune rađene na takvoj osnovi su pravno ništavne", dodaju građani.

"Kršenje zakona i ustavnih presuda"

Poručuju da Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i ustavne presude jasno
zabranjuju trajnu promjenu namjene državnog zemljišta bez saglasnosti vlasnika - države BiH.

"Entiteti, kantoni i lokalne zajednice nisu nadležni za raspolaganje državnom imovinom. Gradonačelnik Kordić godinama tvrdi da mu je OHR dozvolio raspolaganje državnom imovinom jer se ne mijenja titular, svjesno skrivajući ključnu činjenicu trajne promjene namjene zemljišta, koja isto tako predstavlja raspolaganje i kršenje zakona. Pravobranilaštvo BiH, kao pravni zastupnik države, podnosi tužbe protiv ovakvog raspolaganja zemljištem,
smatrajući ga nezakonitim i suprotnim Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom
imovinom i relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH. Nevođenje računa o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, kao i neprovođenje ustavnih presuda, predstavlja ozbiljno krivično djelo", ističu.

"Uništavanje poljoprivrednog zemljišta"

Navode da je Grad Mostar hiljade hektara državnog zemljišta, često u ili uz naselja, prenamijenio u građevinsko – bez zakonskih uslova.

"Zaključak Vlade FBiH, V. broj: 1643/2023 od 15.11.2023., izričito zabranjuje svaku prenamjenu državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta dok se ne donese zakon o državnoj imovini BiH. Solarne elektrane po zakonu
moraju biti na građevinskom zemljištu, što podrazumijeva uklanjanje plodnog sloja tla i zemljište pretvara u hercegovačku gomilu. Takva promjena moguća je samo ako postoje usklađeni planovi svih nivoa i proglašen javni interes – što u Mostaru nije bio slučaj. Zakon o
poljoprivrednom zemljištu štiti najvrjednije agrozonske površine. Uništenje 2.500 hektara bilo je moguće jedino kršenjem brojnih zakona i urušavanjem pravnog poretka. Najveći i najopasniji problem jeste trajno uništenje poljoprivrednog zemljišta. Jednom uništeno, bez obzira na vlasništvo, ono se više ne može vratiti. To je ograničen i neobnovljiv resurs. Kada se prenamijeni u građevinsko – izgubljeno je zauvijek", ističu.

"Isključivanje građana i kršenje demokratskih principa"

Ponavljaju da Grad Mostar godinama djeluje bez zakonitog Statuta i bez mjesnih zajednica, čime su građani isključeni iz odlučivanja.

"Bez mjesnih zajednica nema ni zakonitih javnih rasprava.
Tvrdnje Grada da su ispoštovane sve procedure i omogućeno učešće građana su neistinite i predstavljaju obmanu javnosti. Posebno naglašavamo da su, pored državnog zemljišta, prostorni planovi uticali i na privatna imanja bez znanja vlasnika (primjer Pijesaka i Gubavice), što predstavlja dodatni sloj nezakonitosti i kršenja imovinskih prava", naglašavaju.

"Ekološke i socijalne posljedice"

Dodaju da prenamjena hiljada hektara najplodnijeg poljoprivrednog zemljišta u industrijske zone solarnih i vjetroelektrana, često u srcu naselja, nije razvoj već sistematska devastacija.

"Time ste naselja pretvorili u zatvorene enklave okružene postrojenjima, bez uvida u dugoročne posljedice po zdravlje i okoliš. Mostar i Hercegovina imaju vrlo malo kvalitetnog obradivog zemljišta; ono što je za druge slabo, za nas je najvrjednije. Umjesto da se koriste degradirane i neplodne lokacije, planski se uništava najvrednije zemljište I i II Ageozone. Graditi se može u III Agrozoni koja nema poljoprivrednu namjenu i predstavlja prirodno građevinsko zemljište. Međutim investitori ne žele graditi po brdima nego uz glavne infrastrukturne pravce. Ovo nije samo gubitak dragocjenog resursa za ishranu, već i narušavanje kvaliteta života, smanjenje vrijednosti imovine i uništavanje tradicionalnog načina života naših zajednica i postepeno gašenje naših naselja. Primjeri Međina, Kozica, Miljkovića, Pijesaka i Gubavice, sutra i Podgorani nisu izuzeci – oni su dokaz sistematskog, nezakonitog uništavanja resursa i otuđivanja imovine, što je omogućeno isključivo kršenjem
svih važećih zakona i urušavanjem pravnog poretka", naveli su.

Iznijeli su i zahtjeve:

- Poništavanje nezakonitih odluka,

- Uspostava mjesnih zajednica

- Usvajanje zakonitog Statuta i Prostornog plana Grada Mostara,

- Zaštita poljoprivrednog zemljišta;

- Transparentnost i uključivanje građana.

Zaključuju da Grad Mostar nema pravno valjan prostorni plan, niti usklađenu plansku dokumentaciju, što čini sve odluke o prenamjeni zemljišta pravno ništavnim.

"Gradska uprava, umjesto da štiti javni interes, sistematski krši zakone, ignoriše ustavne presude i isključuje građane iz
procesa odlučivanja. Ovakav pristup ne samo da ugrožava prava građana, već nanosi nepopravljivu štetu prirodnim resursima i budućnosti Mostara. Stanje je pravno složeno, a
ključno rješenje zavisi od viših nivoa vlasti, a ne od samovolje lokalne administracije. Grada pogrešno informisani o zakonskim nadležnostima i stvarnim
ograničenjima. Ovoj gradskoj administraciji neminovno će pripasti posebno mesto u istoriji Mostara. Bilo je ratova i razaranja, ali niko do sada – u miru – nije tako sistematski ignorisao zakon i javni interes, trajno uništio plodno zemljište i nanio nepopravljivu štetu sadašnjim i budućim
generacijama. Na kraju želimo pitati Grad Mostar, koji ovo predstavlja kao transparentan proces, da jasno objasni građanima: Je li ovo zaista investicija – ili pogodovanje krupnom kapitalu sumnjivog porijekla, kojem služe svi nivoi vlasti, od općinske do federalne? Ovo nije razvoj – ovo je rasprodaja javnog dobra", navode u zaključku.

Ističu da Grad Mostar ustupa hiljade hektara državnog zemljišta privatnim investitorima, bez stvarne naknade.

"Koncesije su pravno neuređene, a nije jasno ni ima li Grad pravni osnov da ubire prihode na zemljištu koje mu ne pripada. Investitori jednom izgrade elektrane, ne zapošljavaju nikoga, a godinama zarađuju – dok sunce sija i vjetar puše. Energiju izvoze na evropsko tržište, ko plati više. Građanima ostaje – ništa. Ni zemlja, ni posao, ni struja.
Nakon što se plodno tlo pretvori u gomilu kamenja, iskopa se niz dvometarskih rupa koje se pune betonom kako bi se učvrstili nosači za solarne panele otpornim na hercegovačku buru. Te rupe se zatim povezuju betonskim pojasevima, koji u pravilnim razmacima ispresjecaju
solarne parkove. Čemu, nakon svega, takvo uništeno zemljište koje predstavlja prirodno i životno okruženje svih građana Mostara uopšte može služiti? Kome tačno koristi ovaj razvoj?", upitali su.

Na kraju su pozvali gradonačelnika Kordića i gradsku upravu da prestanu s obmanjivanjem javnosti i da preuzmu odgovornost za nezakonite odluke.