Završne riječi odbrane
0

Golić: Cilj Vlahovića je bio sticanje materijalne koristi

FENA
Veselin Vlahović Batko
Veselin Vlahović Batko
Završnim riječima odbrane danas je u Sudu BiH nastavljeno suđenje Veselinu Vlahoviću Batku, optuženom za zločine počinjene 1992. godine u sarajevskim naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići, na području općine Novo Sarajevo.

Branitelj optuženog, advokat Rade Golić ustvrdio je u završnoj riječi da optužba nije van razumne sumnje dokazala da je u inkriminiranom periodu postojao široki i sistematčni napad usmjeren protiv nesrpskog stanovništva u spomenutim sarajevskim naseljima, odnosno na području glavnog grada BiH.

Odbrana, nadalje, smatra da nije dokazano da je optuženi bio svjestan postojanja takvog napada, niti toga da su njegovi postupci dio tog napada, odnosno da kod njega nije postojala diskriminatorna namjera, a što predstavlja temeljna obilježja (elemente) krivičnog djela - zločini protiv čovječnosti, za koje se Vlahović tereti.

Zastupajući tezu da nije dokazano postojanje elemenata za pravnu kvalifikaciju, odnosno spomenuto krivično djelo, advokat Golić problematizira i pitanje primjene materijalnog prava, navodeći da je u ovom predmetu trebalo primijeniti Krivični zakon (KZ) bivše SFRJ kao povoljniji za optuženog, umjesto KZBiH, kojim je predviđeno postojanje kazne dugotrajnog zatvora.

Golić je govorio o korelaciji različitih pravnih principa, uključujući i presumciju nevinosti, institut "in dubio pro reo" (svaka sumnja ide u prilog optuženom), pitanje alibija, te polazište prema kojem je teret dokazivanja na tužitelju, pokušavajući, istovremeno, dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka optužbe.

Ukazao je na širi kontekst, opće okolnosti i hronologiju događaja, uz ocjenu da nema saglasnosti o tome gdje je i kada počeo rat u BiH.

Golić, nadalje, tvrdi da nema dokaza da je optuženi Vlahović bio pripadnik paravojnih formacija, vojnih ili policijskih snaga tzv. srpske republike BiH, kasnije RS-a (interventnog voda), odnosno da je bio u vezi s tadašnjim ministrom pravde Momčilom Mandićem, nazivajući paušalnim tužbene navode u vezi s tim.

Navodi da je cilj njegovog branjenika (Vlahovića) bilo sticanje materijalne koristi, te da u njegovim radnjama nema diskriminatornih elemenata, zaključujući - da su se Vlahovića i Srbi bojali.

Sud BiH potvrdio je 24. februara 2011. godine, optužnicu u predmetu Veselin Vlahović koja ga tereti za krivično djelo - zločini protiv čovječnosti.

U izmijenjenoj optužnici koja sadrži 66 tačaka, a čije navode odbrana osporava, navodi se da je Vlahović kao pripadnik paravojnih snaga tzv. srpske republike BiH, a kasnije RS-a, vršio progon nesrpskog stanovništva u naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići.

Veselin Vlahović se, među ostalim, tereti da je u okviru progona na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi počinio ubistva i sudjelovao u ubistvima, te odvođenju u ropstvo, silovanjima, protupravnim zatvaranjima, fizičkom i psihičkom zlostavljanju, te pljačkama, kao i da je odgovoran za prisilne nestanke nesrpskog stanovništva.

Tokom dokaznog postupka u ovom predmetu saslušano je ili su čitani iskazi više od 130 svjedoka, predočeni nalazi sudskih vještaka, te izvedeni materijalni dokazi.

Nastavak završne riječi odbrane zakazan je za sutra kada bi, kako je najavljeno, trebao govoriti drugi Vlahovićev branitelj, advokat Radivoje Lazarević.