Gojko Kličković definitivno izabran za načelnika Krupe na Uni
Kako je na svojoj web-strani objavio i CIK BiH, Kličković je, nakon što je obrađeno 100 posto biračkih mjesta, sakupio 650 glasova ili skoro 56 posto, dok je njegov protukandidat Mladen Kotur iz Demokratskog narodnog saveza (DNS) imao 512 glasova ili 44 posto.
Kličković je još ljetos najavo da će biti načelnik Krupe na Uni, te da se "vraća na poziciju s koje je 1996. godine imenovan na poziciju premijera Republike Srpske".
Početkom jula ove godine započelo je obnovljeno suđenje Kličkoviću i Mladenu Drljači za zločine u Bosanskoj Krupi. Tužilaštvo BiH je na stanovištu da će dokazati kako su optuženi Kličković i Drljača vršili radnje napada na civile nesrpske nacionalnosti u Bosanskoj Krupi, te da su odgovorni za udruženi zločinački poduhvat, a čiji je cilj bila podjela općine Bosanska Krupa i stvaranje teritorije koju će u apsolutnoj većini naseljavati Srbi.
Prema optužnici, Kličković je bio predsjednik Ratnog predsjedništva i komandant Kriznog štaba Srpske općine Bosanska Krupa, a Drljača predsjednik Vijeća Privremenog vojnog suda u Jasenici.
Njih dvojica su prvostepenom presudom u novembru 2010. godine oslobođeni optužbe da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH donijelo je 11. maja ove godine drugostepenu presudu, a kojom se djelomično uvažava žalba Tužilaštva BiH i djelomično ukida oslobađajuća presuda za Kličkovića i Drljaču, te se u tom dijelu određuje održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH. Navedeni proces traje i posljednjih dana, uporedo s Kličkovićevom političkom reafirmacijom.
Prema dokazima koji su izvedeni 2008. godine na suđenju "Srebreničkoj sedmorki" u Haškom tribunalu, Gojko Kličković je 21. maja 1992. godine naložio da se sprovede "evakuacija preostalog nesrpskog stanovništva" iz te oblasti, a četiri dana kasnije je komandi Prve podgrmečke brigade predložio da obavi pripreme za "čišćenje lijeve obale Une i rušenje mosta", tako što će se "uništiti i razoriti što više objekata, zatrpati tuneli i zapaliti borova šuma".
Gojko Kličković je po potjernici Interpola uhapšen u junu 2006. godine u Beogradu. U bjekstvu je bio od 1998. godine nakon što je uz kauciju pušten iz zatvora zbog optužbi da je za vrijeme premijerskog mandata u RS zloupotrijebio službeni položaj i krivotvorio dokument, a u vezi sa sredstvima Privredne banke Srpsko Sarajevo.
Kako su tada izvještavali mediji, Vlada RS s Kličkovićem na čelu donijela je odluka o uzimanju 230 miliona njemačkih maraka upadom u platni promet SR Jugoslavije 22. augusta 1997. godine, kao i rješenja i odluke o korištenju tih sredstava.
Kličkovićeva Srpska demokratska stranka na posljednjim lokalnim izborima osvojila je 25 načelničkih mjesta u Republici Srpskoj
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
