General američkog ratnog zrakoplovstva Geoffrey Weiss: Avioni će imati prednost nad dronovima još narednih 20 godina

Kako evropske zemlje članice NATO-a mogu odbraniti svoj zračni prostor? Koje lekcije možemo izvući iz nedavnih upada ruskih dronova u zračni prostor baltičkih republika i Poljske?

To je odlično pitanje. Suštinski, imamo s jedne strane tradicionalnu strukturu ruskog zrakoplovstva, a sa druge strane asimetričnu strukturu ukrajinskog. Kao što sam naveo u svojoj knjizi "The New Art of War", kada jedna strana ima jako napredne sposobnosti, a druga manje napredne, slabija strana koja ipak želi da se bori, naći će inovativne načine da ih upotrijebi. Također u knjizi ističem da možete imati ono što bih nazvao "siromašno zrakoplovstvo“, ali ako se fokusirate samo na zračnu odbranu, a ne na projekciju moći. Rusija ima odlične sisteme protuzračne odbrane, ali mnogi od tih sistema postoje i u Ukrajini. To stvara neku vrstu balansa. Mi sada u Ukrajini vidimo eksploataciju jednog dijela rata u zraku koji je u prošlosti bio zanemaren kada je riječ o investicijama, a govorimo o jeftinim dronovima koji lete na malim visinama, sporiji su, imaju veći domet i vrlo su jeftini. Ranije su evropske i druge zapadne zemlje investirale u oružja višeg nivoa, namijenjena za odbranu od egzistencijalnih prijetnji odnosno aviona i sistema na velikim visinama sa velikim nosivošću. Sada se suočavaju sa činjenicom da zemlje poput Rusije, uz podršku Irana, koriste upravo taj niži dio zračnog prostora sa sporim, malim i teško uočljivim sistemima u velikom broju. Dakle, države moraju da preispitaju svoja ulaganja. To podrazumeva detekciju, da li možemo da otkrijemo spore i niske ciljeve? Tu dolaze do izražaja senzorski sistemi", rekao je general Weiss.

On dodaje da Ukrajinci imaju mnogo uspjeha u rušenju dronova i svih prijetnji koje ruska strana može iskoristiti, ali za te zadatake koriste "vrlo skupe rakete protiv vrlo jeftinih dronova".

"Zato sada postoji trka da se razviju i uvedu sistemi koji su znatno jeftiniji i da se time spriječi da agresor ima ekonomsku prednost. Dakle, zemlje moraju ozbiljno da preispitaju kombinaciju kapaciteta za zaštitu svog zračnog prostora. Moraju da razmatraju i upade dronova koji prelaze iz Ukrajine u NATO zemlje i da na osnovu toga donose zajedničke odluke o investicijama koje će osigurati odbranu u budućnosti", dodao je general Weiss.

Kako vidite integraciju aviona s ljudskom posadom i bespilotnih sistema u modernim oružanim snagama? U kojoj mjeri rat u Ukrajini daje realan okvir za razvoj snaga koje kombinuju pilote i operatere dronove? Da li će budućnost donijeti prevlast dronova nad pilotiranim avionima, poput vizije koju često promovišu i popularna kultura i vojni programi poput programa "loyal wingman"?

"U knjizi navodim tri ključne stvari koje su neophodne u svakom vojnom domenu: pristup tom domenu, svijest o situaciji u domenu i slobodu djelovanja u domenu. Kada govorimo o budućnosti, moramo razmisliti kako ćemo osigurati pristup, svijest i slobodu djelovanja? Upravo su jeftini dronovi proširili prostor borbe na niske visine, gdje je teže otkrivanje i gdje se ranije nije ulagalo. Dakle, lekcije iz Ukrajine su važan faktor za buduće ratove, ali moramo ih uvijek posmatrati u kontekstu, svaki sukob ima svoje specifičnosti. Ako se, recimo, rat u Ukrajini završi za pet godina i dalje ćemo morati da gradimo snage koje mogu da obezbijede projekciju snage, ali i snažnu odbranu od jeftinih dronova", rekao je general Weiss.

On ističe da su nedavne operacije izraelske vojske u ratu protiv Irana pokazale praktične primjene naučenih lekcija iz rata u Ukrajini u kontekstu kombinacije besposadnih i posadnih sistema.

Možemo li zaključiti da će nosivost i masa pri polijetanju i narednih decenija ostati ključna prednost pilotiranih sistema u odnosu na bespilotne? Naprimjer, nosivost aviona F-35 ne može se porediti sa nosivošću bespilotne letjelice MQ-9 Reaper. Da li će to osigurati prednost pilotiranim avionima u narednim decenijama?

"Da, pilotirani avioni i dalje imaju veliku prednost po nosivosti u odnosu na dronove. To je problem koji imaju i najjače sile jer posjeduju nekoliko vrlo skupih, moćnih platformi koje bi mogle biti savladane samo brojnošću protivnika. Zato sada dolazi do razvoja vještačke inteligencije i koncepta "loyal wingman“, gdje jedan pilotirani avion vodi više bespilotnih letjelica u formaciji. Dakle, pilotirani sistemi će sigurno ostati dominantni u narednih 10 do 20 godina, ali sve više će se uvoditi kombinacija sa bespilotnim. Do potpunog izbacivanja pilota vjerovatno neće doći još za 50 godina, kada tehnologija bude sazrijela", dodao je general Weiss.

Nakon 12-dnevnog rata između Izraela i Irana, izraelsko zrakoplovstvo ponovo je pokazalo izuzetne operativne sposobnosti. Po vašem mišljenju, u čemu je tajna izraelske zračne dominacije u regionu? I s druge strane, kako će iranska nabavka kineskih sistema protuzračne odbrane i borbenih aviona uticati na ravnotežu moći i može li to značajno promijeniti odnose?

"Mislim da se stvari stalno mijenjaju. Svaka strana uvijek pokušava da prilagodi svoje kapacitete kako bi neutralisala slabosti iz prethodnih sukoba. Izrael ima prednost jer posjeduje vrlo moćne avione i oružja, ali i zbog toga što ulaže u obuku, taktiku i planiranje. Pored aviona, imaju i prateće kapacitete odnosno tankere, snažne obavještajne resurse koji im omogućavaju da postignu potpunu svijest i preciznost. Iran s druge strane, ulaže u naprednije sisteme protuzračne odbrane kako bi otežao izraelske operacije. Izrael naravno, ulaže dalje u modernizaciju kako bi zadržao slobodu djelovanja. Dakle, to je stalna trka između ofanzive i defanzive. Budućnost će sigurno uključivati kombinaciju pilotiranih i bespilotnih sistema na obje strane", zaključio je general Weiss.

Koliko su za oblikovanje doktrine zračnih operacije američkog zrakoplovstva bile vrijedne lekcije iz NATO operacija "Deliberate Force" u Bosni i Hercegovini i "Allied Force" u SR Jugoslaviji, posebno u pogledu uništavanja neprijateljske protuzračne odbrane i ostvarivanja ciljeva bez kopnene invazije? Da li su te operacije pokazale i ograničenja zračnih kampanja?

"Te operacije pokazale su i obećanje i ograničenja zračne moći. Zagovornici avijacije vole da ističu da je u tim kampanjama postignut politički cilj gotovo isključivo zračnim snagama, bez trupa na zemlji. Ali to je pretjerano uprošćavanje. To je bio specifičan kontekst i Miloševićeva situacija je bila jedinstvena. Kampanja nije bila savršena i naučene su mnoge lekcije o integraciji, komandovanju, kontroli i preciznosti. Greške su mogle dovesti do velikih civilnih žrtava. Precizno oružje imalo je svoja ograničenja, a brzina i koordinacija bili su ključni. Kasnije, tokom kampanja na Bliskom istoku, došlo je do promjene jer se iz okruženja gdje je postojala protuzračna odbrana, prešlo se u gotovo potpuno permisivno okruženje, gdje je izazov bio više u obavještajnom radu i dinamičkom ciljanju. Zato lekcije o uništavanju protuzračne odbrane i nisu bile dovoljno uvježbavane tokom tih godina", zaključio je general Weiss.

General Weiss je aktivni oficir Ratnog zrakoplovstva SAD-a pri čemu njegovi stavovi ne odražavaju i stavove Ministarstva rata SAD ili američkog ratnog zrakoplovstva.