Gasi se goraždansko Udruženje "Kulturna baština": Vremenom sve postaje borba s vjetrenjačama
Eldin Baljević, jedan od osnivača udruženja, potvrdio je za Klix.ba da je u toku procedura brisanja ovog udruženja iz registra, čime će i zvanično njegova misija na ovom području biti završena.
Ponosni su na činjenicu da su iza sebe ostavili brojne projekte i vrijedne rezultate, a najzaslužniji su za promociju Nekropole stećaka Goršić polje koja je uvrštena na listu svjetske baštine UNESCO-a, o čemu svjedoče brojna istraživanja, posjete, članci i dokumenti. Katalog kulturnog naslijeđa ovog područja u kojem su obilježena najznačajnija mjesta i lokacije spomenika kulture njihovo je dijelo, a trebao je biti putokaz za dalji rad na zaštiti baštine, baš kao i činjenica da su za nekoliko godina postojanja evidentirali veliki broj potpuno zaboravljenih materijalnih spomenika kulture.
"Udruženje je za šest i po godina djelovanja pokazalo kulturološke vrijednosti i značaj onog čime se trebalo baviti na ovom području. Nadamo se da će se pojaviti opet neka grupa ljudi, entuzijasta s mnogo volje, sposobnosti i ljubavi da ovaj posao nastave. Za ovo vrijeme smo uradili i kroz nekoliko projekata pokazali da je moguće, evidentirali kulturno naslijeđe na mnogim mjestima, uspjeli smo ga zaštititi tako što smo preko prostorne osnove kantona te iste lokalitete, koliko smo mogli do tog momenta, locirali pa su oni konačno ucrtani, ako ništa imaju bar tu mogućnost zakonske zaštite iako su i dalje neuređeni i zarasli, u lošem stanju. Dobrim dijelom smo učestvovali u cijelom procesu lobiranja za nekropolu Goršić polje, bar smo bili taj dobar vjetar u leđa da ona postane dio svjetske baštine", ispričao je za Klix.ba Baljević.
Mnogo toga su pokušali i uspjeli, okupili veliki broj zaljubljenika u kulturnu baštinu, organizirali studijske posjete i istraživanja na brojnim lokalitetima koje su skromno, ali uporno uspjeli približiti čak i onima koji do jučer stećke nisu razlikovali od običnih kamenih blokova. Vremenom je to ipak postala borba s vjetrenjačama u kojoj se gubi motiv.
"Mi od samog početka nismo imali sjedište udruženja, sve što smo imali bilo je kratkog daha i neuslovno, nama je najbolje odgovarala neka učionica gdje bismo posjetiocima mogli nešto pokazati, jednostavno nismo mogli držati korak sa svim tim izazovima koje kulturno naslijeđe treba da ima i ja sam predložio da prekinemo rad i završimo tu priču na vrijeme. Ovdje je trenutno moguće raditi samo neke manifestacije, a nama to nije glavna aktivnost i kada smo sve sabrali i oduzeli odluka je bila jednoglasna", pojašnjava Baljević.
Kaže da su podršku građana uvijek imali, što se tiče vlasti ona je bila više deklarativno površna.
"Imali smo podršku koja je uglavnom bila okrenuta manifestacijama, a naš glavni cilj je bio zaštita i valorizacija naslijeđa i da na tom planu uradimo neke korake, a to je težak i specifičan posao. Tu nismo imali nikakvu podršku, sami smo se snalazili, održavali kontakte s profesorima u Sarajevu pa i bilo gdje u Evropi. Da bismo napravili neko istraživanje na terenu, to ipak podrazumijeva neke pretpostavke. Ljudi su izgubili entuzijazam, ovo su sve volonteri i imaju druge životne obaveze. Svjesni smo da bismo se sve manje bavili onim čime treba da se bavimo, a to nam nije cilj. Ne postoje mogućnosti da stvorimo bar minimalne uslove za rad, iscrpili smo sve mogućnosti za neki prostor gdje bismo mogli imati sjedište i opremu kojom bismo radili naučno-metodološka istraživanja, okupljali nove ljude, imali stručna predavanja itd. Mi smo pokušavali pokazati da naša davno zaboravljena brda imaju mogućnost razvoja i ja sam i dalje uvjeren da imaju", kaže Baljević.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
