Skenderija sagrađena na mezarju
3

FOTO / Garibija: Rušenje krova Ledene dvorane je Božija opomena

Piše: J. Hadžiahmetović
Nakon što se jučer urušio krov Ledene dvorane KSC Skenderija, mnogi su se sjetili nekih prijašnjih katastrofa u ovom objektu sagrađenom na vakufu Skender-paše, gdje su nekad bili džamija i mezarje. Naš sagovornik Mufid Garibija, poznati sarajevski arhitekt i poznavalac historije grada na Miljacki, kaže kako je ovo još jedna Božija opomena.
Na mjestu Skenderije nekada je bio vakuf Skender-paše
Na mjestu Skenderije nekada je bio vakuf Skender-paše
Na mjestu gdje se sada nalazi sportski kompleks Skenderija, u 16. stoljeću su bili džamija i mezarje. Skender-pašin sin, Mustafa beg Skenderpašić je 1518. godine uz tekiju sagradio prvu potkupolnu džamiju u našoj zemlji. Kako nam je kazao Mufid Garibija, arhitekt i poznavalac historije Sarajeva, na tom mjestu danas je Dom mladih. Naš sagovornik smatra kako nije trebalo dirati u nešto što je Božije i na tom mjestu graditi.

"Skenderija je u svojoj historiji pretrpjela mnoge nesreće. Prvo je bio jedan požar, pa drugi, pa je cijela konstrukacija pala. U posljednjem ratu, Skenderija je ponovo stradala. To su sve stvari koje se dešavaju kada ljudi nepromišljeno prave objekte na mjestima na kojima ne bi trebali praviti", kaže Mufid Garibija.

Munara džamije uklonjena je 1960. godine
Munara džamije uklonjena je 1960. godine
Cijela Skenderija je, tvrdi naš sagovornik, napravljena na haku, na vakufu Skender-paše.

"Ne može se graditi, na tuđim hakovima praviti nešto od čega će se ljudi privatno bogatiti. To je Božiji zakon. Za te stare ljude, naše pretke, nije se imao ko zauzeti. Ne poštivajući to možemo očekivati samo Božiju srdžbu i opomenu. Ovo je opomena", pojašnjava Garibija.

U periodu Kraljevine Jugoslavije, olovni pokrov je skinut sa tadašnje džamije kako bi isti bio zamijenjen bakrenim. Međutim, to nikada nije urađeno, što je dovelo do putpunog urušavanja džamije do 1935. godine.

"Munara se zadržala do '60. godine kad je i ona uklonjena da bi kasnije na tom mjestu bio izgrađen Dom mladih", kaže Garbija.

Što se tiče samog obrušavanja krova Ledene dvorane, Garibija, kao arhitekt, kaže kako krivca možemo tražiti u ljudskom faktoru.

"Velika je sreća da se urušavanje dogodilo jučer kada nije bilo nikoga. Ovi snjegovi su pokazatelji dobrih i slabih konstrukcija. Krovne konstrukcije su se morale održavati. Krov je projektovan da izdrži 100 kilograma po metru kvadratnom, težina snijega je jučer bila 150 kilograma po metru kvadratnom", kaže Garibija.

Naš sagovornik pojašnjava kako se željezo na ovako niskim temperaturama skuplja.

"Konstrukcije moraju imati zglobove. Kad su niske temperature, cijela konstrukcija se skuplja prema zglobu. Ali, ovdje nije bilo zgloba. Vjerovatno se radilo o krutoj konstrukciji zbog čega je došlo do pada krova", kaže ovaj arhitekt.

Džamija se u potpunosti srušila do 1935. godine
Džamija se u potpunosti srušila do 1935. godine

Mufid Garibija kaže da je u ratu došlo do velikog oštećenja konstrukcije i da je, vjerovatno, korozirala na glavnim mjestima pa i tu možemo tražiti jedan od razloga rušenja.

"Ona je bila osuđena da padne. Ovdje možemo govoriti i o ljudskom faktoru, o lancu krivaca od njenog građenja do danas".

Na kraju našeg razgovora, Garibija je poručio kako se konstrukcije dvorana i velikih objekata moraju održavati i provjeravati što češće.