Gabriele Derighetti za Klix.ba: Ograničio bih neke privilegije zvaničnika u BiH; Švicarska će uložiti 120 miliona KM

Gabriele Derighetti u Bosnu i Hercegovinu stigao je 2024. godine, a kroz karijeru obavljao je niz diplomatskih poslova koji su ga smještali u gotovo svaki dio svijeta. Nakon stažiranja u Bernu i Meksiku, radio je od 2005. do 2008. godine u sjedištu kao službenik odgovoran za jugoistočnu Evropu.

Tokom 2009. premješten je na poziciju prvog saradnika i zamjenika šefa misije u Bangladešu, a 2012. godine, s istom prethodnom funkcijom, u Limu, odnosno Peru. Vrativši se u sjedište Ministarstva u Bernu 2016. godine, četiri godine je služio kao zamjenik šefa Političkog odjela za Bliski istok i Sjevernu Afriku. Od 2020. do 2024. godine bio je ambasador Švicarske u Kostariki, Nikaragvi, Salvadoru i Panami, sa sjedištem u San Joseu.

Od 2024. godine i dolaska u Bosnu i Hercegovinu, u zemlji se dešavaju brojni, često burni procesi. Na početku razgovora, Derighetti je otkrio šta ga je do sada fasciniralo, a šta možda iznenadilo u negativnom smislu u BiH te koliko se njegovi dosadašnji angažmani razlikuju u odnosu na posao u Bosni i Hercegovini.

"Za mene, kao vanjskog promatrača, Bosna i Hercegovina je fascinantna zemlja u razvoju, koja gradi vlastitu upravu i demokratsku strukturu, suočavajući se pritom s brojnim preprekama. Iz svog iskustva kroz prijašnje mandate van Evrope rekao bih da su u mnogim kontekstima procesima izgradnje države dvije stvari gotovo uvijek zajedničke. Prvo, vremenska dimenzija se često potcjenjuje. Bez obzira da li ti procesi vode ka razvoju centralističkog, federalnog ili decentraliziranog modela, za izgradnju funkcionalne države uvijek je nužno vrijeme i smjena generacija", ističe ambasador na početku razgovora za Klix.ba

Nijedna stabilna demokratija, kako navodi, ne nastaje preko noći.

"Drugo, takav proces može početi i uspješno se završiti tek kada se definiraju zajedničke vrijednosti i vizije. Neko bi to mogao nazvati i 'snom'. Ne radi se samo o činjenicama i milionskim ulaganjima, već i o ponovnom otkrivanju iskrene znatiželje za upoznavanjem drugih koji žive u istoj zemlji, a koje smo prestali poznavati i doživljavati kao partnere u razgovoru. Riječ je o sjedanju za isti stol i suočavanju ideja, bez unaprijed podignutih zidova", pojašnjava Derighetti.

Kao diplomirani inženjer šumarstva, ambasador je iskoristio zanimljivu paralelu kada je riječ o procesu izgradnje države.

"Izgradnja države je proces koji me u mnogočemu podsjeća na razvoj zrele šume. Možda jer sam inženjer šumarstva, a možda i zbog toga što je šuma jedan od vaših najvećih prirodnih resursa, koji bi se mogao još bolje iskoristiti. Da bi šuma postala stabilan ekosistem, najprije je potrebno da u njoj bude zastupljeno i podržano više vrsta. U političkom smislu to znači raznolikost, uključenost aktera i privredni rast. Zatim joj je potrebna kombinacija vanjske podrške i poticanje unutarnjih procesa kako bi se stvorila stabilna struktura. Za državu to znači dobro upravljanje, vladavina prava, prilagođene institucije", ističe ambasador.

Tek tada ekosistem postaje dovoljno snažan da funkcionira samostalno.

"U kontekstu države, to je trenutak kada domaće institucije postaju stabilne i dobro funkcioniraju. Ovakav razvoj zahtijeva vrijeme, posebno ako je 'šuma' započela gotovo od nule. Ipak, napredak postoji. Često se fokusiramo samo na stabla koja padaju, na turbulencije, i ne vidimo šumu koja tiho raste. A ta dinamika na lokalnoj razini često je iznenađujuće ohrabrujuća. Mnogo je pozitivnih priča o uspjehu, i možda bi se o njima češće trebalo govoriti. Stoga, evo i mog pitanja za vas: koje su zajedničke vrijednosti i vizije građana BiH? Kako i kada će ih izraziti?", pita se Derighetti.

"Nije sve u velikim promjenama"

Kada je riječ o odnosima Bosne i Hercegovine i Švicarske, oni se ogledaju kroz brojne projekte kako u manjim mjestima tako i u većim gradovima. U periodu do 2028. godine, prema podacima Ambasade, planirano je ulaganje oko 120 miliona KM kroz razvojnu saradnju.

Tim povodom, ambasador je govorio o najvažnijim projektima Švicarske u BiH te o tome koliko su zapravo lokalne zajednice istinski posvećene saradnji.

"Ključni sektori razvojne saradnje su podrška lokalnom nivou na jačanju općinskih usluga, promocija privatnog sektora što uključuje i jačanje vještina koje su relevantne i prilagođene tržištu rada, a time i stvaranju novih poslova, naročito za mlade i za žene. Pored toga, naš fokus uključuje djelovanje u oblasti zdravstva kroz unapređenje sistema primarne zdravstvene zaštite do međunarodnih standarda, i u oblasti migracija kroz bolju regulaciju, zaštitu, ali i pripremu za tranziciju iz emigracije u imigraciju. Želimo se sve više angažovati u saradnji s javnim sektorom i na višem, državnom nivou. Iako to možda neće uvijek biti lako, održiv i funkcionalan sistem se može izgraditi samo kroz jačanje domaćih institucija", pojašnjava.

Na lokalnom nivou često može jasno vidjeti interes za saradnju.

"Šuma zaista raste: iz sjemena imamo mala i veća stabla, a to počinje smetati velikim stablima na vrhu. Znamo da je sistem složen i da može usporiti reforme i stvarati dodatne prepreke, ali to se ovdje često koristi kao izgovor ili za političku dobit. Država može biti visoko decentralizovana, može davati mnogo nadležnosti lokalnom nivou, ali istovremeno imati mehanizme za harmonizaciju na državnom nivou, što u konačnici pomaže lokalnom nivou da bude efikasniji. Tako funkcioniše, primjerice, Švicarska", mišljenja je.

Poručuje i kako nije sve u velikim promjenama unutar države.

"Na kraju, nije sve samo u velikim, temeljnim promjenama koje će zemlji ionako biti potrebne, poput izmjena i dopuna Ustava i slično. Postoje i mali, konkretni koraci koji mogu doprinijeti jačanju osjećaja zajedničkih vrijednosti. Na primjer, složen sistem se često koristi za opravdavanje službenih automobila i privilegija za nesrazmjerno veliki broj javnih zvaničnika. Na stranu što košta, to još dodatno pogoršava saobraćaj. Da sam lider neke političke stranke u ovoj zemlji, predložio bih da se te privilegije ograniče samo na nekoliko najviših funkcija na državnom i entitetskom nivou. Siguran sam da bi većina stanovništva to podržala, bez obzira na nacionalnu pripadnost - Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali. Takav potez bi poslao vrlo konkretnu poruku: 'politika u službi građana', što je u konačnici najvažnija pretpostavka za razvoj demokratske zemlje", rekao je u razgovoru.

Saradnja Švicarske i Bosne i Hercegovine

Govoreći o programu razvojne saradnje koji Švicarska zastupa godinama, od 2024. godine se češće govori o smanjenju ulaganja prvenstveno zbog aktuelne geopolitičke situacije u Evropi i svijetu te fokusa koji država kao što je Švicarska mora prebaciti na druge aspekte, uključujući i vojni segment.

Realnost je takva da možemo vidjeti kako su se i promjenama unutar drugih država "zaledili" i fondovi koji su tim zemljama služili za finansiranje brojnih projekata u drugim državama.

"Da, došlo je do određenih promjena u prioritetima, što se dešava i u Švicarskoj. Pritisci na budžete se pojačavaju. Ipak, za sada, Bosna i Hercegovina i regija Zapadnog Balkana ostaju među prioritetnim područjima za Švicarsku. Samo za BiH je planirano 120 miliona KM grantova u naredne četiri godine. Ali, budimo iskreni, čak i eventualno smanjenje finansijskog angažmana Švicarske ne bi predstavljalo ključni problem za zemlju poput BiH, koja je dostigla određeni nivo razvoja i, što je još važnije, može koristiti instrumente poput Plana rasta Evropske unije, ako to želi. Naš doprinos može biti samo dodatak - znak partnerstva, ne samo sa BiH, već i s Evropom", ističe ambasador.

Osobno smatra da je jedna od najvećih vrijednosti Švicarske, više nego veliki finansijski projekti, njena dugoročna posvećenost koja je izgradila povjerenje između aktera u Švicarskoj i BiH.

"To uključuje prijenos znanja i ideja o političkom inženjeringu, uključivanje dijaspore i podsticanje većih privatnih ulaganja u zemlju. Za sve to, više nego novac, potrebna je jasna politička volja lokalnih aktera, kako bismo osigurali bolje upravljanje i jasne pravne okvire. Ako se to postigne, uz energiju mladih ljudi, zemlja može zaista 'letjeti'", poručuje.

Jedna od tema koju ambasada značajno zastupa u BiH jeste unapređenje dualnog obrazovanja. Sistem je to koji je posebno razvijen i u Švicarskoj. Tokom razgovora, ambasador je govorio i o tome šta vidi kao njegove glavne prednosti i da li se određena iskustva iz Švicarske mogu primijeniti na prostoru BiH.

"Po mom mišljenju, to je jedan od ključnih razloga koji objašnjava uspjeh moje zemlje i jedan od naših najboljih 'izvoznih proizvoda', mnogo važniji čak i od čokolade i sira. Sistem podstiče blisku saradnju javnog i privatnog sektora kako bi se, kao prvo, zajednički usaglasili profile radne snage koja su potrebna za planirana radna mjesta u zemlji, a zatim i kako bi se ti planovi sproveli u praksi. Kao drugo, kako bi se izbjegla situacija u kojoj se promoviše isključivo akademski stepen obrazovanja, dok zemlji trebaju mladi ljudi s različitim praktičnim vještinama. Desetine zemalja žele implementirati dualno stručno obrazovanje po modelu Švicarske, prepoznajući njegovu vrijednost. Ipak, ovo nije jednostavan projekat saradnje: zahtijeva kulturološki i mentalni pomak, ali i jasnu viziju zemlje. Kako iz ugla privatnog, tako i iz ugla javnog sektora", objašnjava Derighetti.

U Bosni i Hercegovini vidi određeni napredak na kantonalnom nivou u Federaciji BiH ili u određenim regijama Republike Srpske.

"Međutim, proces bi išao mnogo brže kada bismo mogli postići određeni nivo harmonizacije. Ovdje u BiH, pitanje državne nadležnosti naspram nadležnosti na nižem, lokalnom nivou uvijek izaziva jake emocije i političke debate. U stvari, ovo je još jedan razlog zašto švicarski sistem funkcioniše dobro - lako je imati oba pristupa. U našem sistemu primarna odgovornost i nadležnost za sprovedbu ostaje na lokalnom nivou, što je korisno jer lokalni akteri bolje poznaju potrebe privatnog sektora, dok se na nacionalnom, odnosno državnom nivou usklađuje potreban proces. Da se vratimo na dualno obrazovanje. Uzmimo primjer vještina rada na CNC mašinama. One su identične svugdje: pa zašto proizvoditi različite komplete udžbenika za svaku administrativnu jedinicu o tome kako ih koristiti?", navodi.

Jedno od polja gdje se saradnja može proširiti jesu i željeznice. Švicarska spada među države koje predvode listu kada je riječ o korištenju ove vrste prijevoza, a ambasador smatra kako željeznica danas može ponuditi mnogo toga.

"Ako vjerujete u održiv način upravljanja mobilnošću, bilo putničkom ili teretnom, onda bi željeznica trebala biti visoko na listi prioriteta. Željeznica danas može ponuditi rješenja za smanjenje urbanog saobraćaja po sistemu 'parkiraj i vozi', za prevoz robe kao dopunu drumskom saobraćaju, kao i za promociju sporijeg, ali vrlo cijenjenog vida turizma. Naravno, ukoliko bi postojao interes lokalnih vlasti, mi bismo olakšali razmjenu iskustava i osigurali kontakte za potencijalne investicije. Zanimljiva činjenica: jeste li znali da kompanije iz BiH proizvode dijelove za švicarske željeznice i da se uniforme švicarskih željeznica šiju u BiH?", pitao je ambasador.

Švicarska, baš kao i BiH, kroz brojne programe vodi računa o dijaspori. Dijaspora se često zove i kao "peta Švicarska". U tom kontekstu, ambasador je govorio i o tome može li se u određenim segmentima povući paralela odnosa Švicarske sa svojom dijasporom te Bosne i Hercegovine i dijaspore.

"Odnosi sa dijasporom razlikuju se od zemlje do zemlje, ali i u zavisnosti od faze razvoja u kojoj se neka zemlja nalazi. Kada je, ne tako davno, i Švicarska još uvijek bila emigracijska zemlja, naša dijaspora slala je novac i gradila prelijepe kuće u siromašnijim regijama zemlje. Dolina iz koje ja potičem prepuna je prelijepih vila iz kasnog 19. stoljeća, koje su izgradili emigranti koji su stekli bogatstvo u Kaliforniji, Australiji ili Londonu - i nikada se zapravo nisu vratili", pojašnjava.

Danas se takozvana "peta Švicarska", osim potomaka nekadašnjih iseljenika, sastoji i od moderne dijaspore.

"Radi se o ljudima koji najčešće dobrovoljno odluče da emigriraju, želeći istražiti nove horizonte. Zbog toga imaju drugačiji odnos prema zemlji, na primjer, očekuju efikasne konzularne usluge. Angažman dijaspore je, naravno, i lična odluka. U mom slučaju, iako sam više od 25 godina u inostranstvu, i dalje sam snažno vezan i aktivno uključen u projekte i inicijative koje se pokreću u mojoj regiji, nastojeći donijeti svoje perspektive, znanje i iskustvo", navodi ambasador.

Poređenja švicarskog i bh. političkog modela

Kada poredimo BiH i Švicarsku, često se govori o decentraliziranim modelima, ali i o tome kako kompromis mora uvijek biti u fokusu.

Međutim, može se vidjeti kako u BiH kompromis često postaje sinonim za destruktivno djelovanje pojedinaca ili političkih stranaka. Ambasador je tim povodom u razgovoru govorio i o tome koliko vidi otežavajućim primjenu političkog iskustva iz Švicarske na primjeru BiH.

"Korisno je oslanjati se na postojeća politička iskustva, nema potrebe svaki put izmišljati toplu vodu. Ali je jednako važno prilagoditi ih lokalnim potrebama i historijskom kontekstu. Rješenja zasnovana na kompromisu gotovo uvijek proizlaze iz intenzivnih i žustrih rasprava. U Švicarskoj postoji sistem prema kojem bogatije regije pomažu manje razvijene i kada biste pratili rad neke švicarske parlamentarne komisije o finansijskoj preraspodjeli, vidjeli biste vrlo oštre nastupe i stvarnu političku borbu. Ipak, takve se rasprave najčešće vode iza zatvorenih vrata. Suština kompromisa je boriti se za najbolje moguće rješenje u tim internim razgovorima, a zatim javno podržati postignuti dogovor", ističe ambasador.

Nekoliko faktora doprinijelo je tome da kompromis postane prednost švicarske politike.

"Politički sistem u kojem ne postoji dominantna stranka i vlada uvijek funkcioniše kao koalicija; razvijena kultura političke debate; te široko rasprostranjeno shvatanje kompromisa kao nečega pozitivnog - jedne od ključnih, zajedničkih vrijednosti države. Kada govorimo o razvoju zajedničkih vrijednosti u Bosni i Hercegovini, smatram da bi upravo ovakav pristup kompromisu mogao biti jedna od vrijednosti koje se mogu uspješno primijeniti", pojašnjava diplomata.

U švicarskim medijima nedavno je objavljen tekst u kojem se, možda i uz dozu "ironije", govori o tome kako neutralna Švicarska ulaže velike napore kako bi promovirala pristup BiH Evropskoj uniji. Govori se o podijeljenom stavu i švicarskog stanovništva prema EU.

Tokom razgovora, Derighetti je odgovorio i na to kako kao ambasador jedne neutralne zemlje koja nije članica EU gleda na evropsko put zemalja Zapadnog Balkana te da li je za određeni nivo euroskepticizma kriv i sam Brisel te birokratske procedure koje, bar tako djeluje, nekada favorizuju druge istočnoevropske zemlje nauštrb zemalja Zapadnog Balkana na EU putu.

"Ono što ste pročitali nije bilo ironično, već zaista predstavlja razmišljanje dijela švicarskih građana koji se pitaju: 'Zašto Švicarska promoviše pristupanje BiH Evropskoj uniji?' Međutim, postoji greška u toj interpretaciji: kao zemlja koja nije članica EU, mi ne možemo niti želimo zagovarati pristupanje BiH Evropskoj uniji. Ono što želimo podržati jeste primjena EU standarda u BiH. Vjerujemo da je to najbolji način da se osigura stabilnost te održiv politički, ekonomski i socijalni razvoj zemlje, regije, a na kraju i same Evrope. To je direktno u našem interesu. Što se tiče pitanja o duplim standardima, mislim da kao predstavnik zemlje koja nije članica EU, nije na meni da na to odgovaram. Ali mogu reći nešto povezano s mojim iskustvom, jer sam posljednjih 15 godina radio izvan Evrope. U svijetu obilježenom rivalstvima velikih sila i rastućim protekcionizmom, Evropa ostaje kontinent stabilnosti, pravila i povjerenja", pojašnjava ovaj diplomata.

Uprkos trenutnim geopolitičkim izazovima i konfliktima, ambasador smatra da je Evropa i dalje najodrživija, najprosperitetnija i najpravičnija regija.

"Ona je tiha sila, možda čak i previše tiha, koja je izgradila stabilne institucije, efikasnu infrastrukturu, zrelu demokratiju i sistem socijalne zaštite koji stavlja čovjeka u središte. To prepoznaju ljudi širom svijeta, stoga i žele migrirati u Evropu. Ipak, kao Evropljani, trebali bismo biti odlučniji u afirmaciji ovih vrijednosti i paziti da ne izgubimo stečeni ugled i legitimitet. Svijet očekuje da Evropa uvijek stane u odbrani tih vrijednosti, ne samo kada su njeni neposredni interesi ugroženi. Kao građanina i kao državnog službenika i mene ponekad nervira neizbježna birokratija. I tačno, ponekad se može steći dojam da su pojedini političari izgubili vezu s stvarnim životima ljudi. Ali ne treba riskirati da prilikom ispravljanja mana i nedostataka ne uništimo i ono što je dobro i vrijedno u sistemu", poručuje.

Pri kraju razgovora, osvrnuli smo se i na koncept švicarske neutralnosti koji je u današnjem svijetu posebno na ispitu. U današnjim geopolitičkim okolnostima često se govori o multipolarnom i politički nepredvidivom okruženju.

Švicarska, kao pojam neutralnosti, također je u tom pogledu bila primorana da napravi određene zaokrete. Tim povodom ambasadora smo pitali i da li se zapravo pojam neutralnosti u današnjem svijetu gubi ili se samo prilagođava trenutnim okolnostima.

"Treba razlikovati pravni koncept neutralnosti od političkog. Prvi je jasan i navodi da je Švicarska naoružana i trajno neutralna zemlja koja je to samostalno odabrala. Zakon o neutralnosti ne dopušta učestvovanje u oružanim sukobima niti davanje prednosti bilo kojoj strani u sukobu. Iz toga proizlaze ograničenja u pogledu izvoza oružja ili korištenja zračnog prostora za svaku neutralnu zemlju, kao i nemogućnost pridruživanja vojnom savezu. S druge strane, politika neutralnosti nije precizno definirana niti utemeljena u švicarskom Ustavu i oduvijek je bila više alat vanjske politike nego cilj sam po sebi. Ona je alat za promociju naših vlastitih interesa, naravno, ali i način da se očuva kontinuitet kredibiliteta Švicarske kao neutralne države", objašnjava ambasador.

To također uključuje posebnu ulogu koju Švicarska igra na međunarodnom nivou olakšavanjem dijaloga i izgradnjom mostova u situacijama tenzija, što se vremenom prilagođavalo kako se geopolitika mijenja.

"Dijalog, posredovanje i izgradnja mostova uvijek će biti potrebni: to se može vršiti kroz inicijative zemalja koje nisu neutralne i na nekonvencionalan, transakcijski način, kao što je trenutno često slučaj. Ipak, neutralni akteri i dalje će imati važnu ulogu kao garant nepristrasnosti i diskrecije potrebne za postizanje održivih rješenja", ističe.

Na kraju razgovora, osvrnuli smo se na nadolazeće projekte Ambasade Švicarske kao i na činjenicu da Švicarska po treći put preuzima predsjedavanje OSCE-om, što je svakako rijetka prilika za jednu zemlju.

"Upravo tako, Švicarska preuzima predsjedavanje po treći put, nakon 1996. i 2014. godine. Švicarska se dosljedno zalagala za OSCE od njegovog osnivanja kao jedinstvenog igrača u sigurnosnom krajoliku Evrope, okupljajući Istok i Zapad, uključujući Evropu, Rusiju i Sjedinjene Američke Države na ravnopravnoj osnovi. Među prioritetima predstojećeg švicarskog predsjedavanja, istakao bih promociju inkluzivne multilateralne diplomatije i primjenu predviđajućih tehnologija - za sigurnu i humaniju budućnost. Švicarska ambasada će, kad god je to moguće, nastojati provesti ove prioritete i na lokalnom nivou; konkretno, fokusirat će se na podršku primjeni tehnologija tokom narednih općih izbora u BiH u oktobru 2026. godine. Inače, prvi put kada je moja zemlja predsjedavala OSCE-om 1996. godine bilo je tokom prvih izbora u BiH nakon rata. Sljedeće godine, 30 godina kasnije, održat će se novi ključni izbori u zemlji", zaključio je u razgovoru za Klix.ba ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini Gabriele Derighetti.