BiH
0

Fukuyama: Ashdown ima gotovo diktatorske ovlasti

NINA
Francis Fukuyama, jedan od vjerovatno najpoznatijih savremenih američkih politologa, u intervjuu za Glas Amerike komentarisao je pitanje hoće li se američka vanjska politika promijeniti, ako u novembru na izborima pobijedi demokrat John Kerry.

Vjerojatno će se promijeniti pristup određenim problemima, međutim bit američke vanjske politike ostat će ista, tvrdi Francis Fukuyama. "Iako dolaze do izražaja najviše u Bushevoj administraciji, neke su osobine naše vanjske politike zajedničke svim našim vladama. To su jednostavno američke osobine, ne demokratske, ne republikanske."

Primjerice, kaže Fukuyama, za razliku od Evropljana, mnogi Amerikanci smatraju da Ujedinjene nacije nisu baš jako legitimna organizacija, zbog toga što su u njoj u većini nedemokratske države. "Ako demokrati pobijede, oni će imati vjerojatno bolji odnos s Evropom i Ujedinjenim nacijama. Ali u Americi – bez obzira ko je na vlasti – postoji jak osjećaj da je ova zemlja jedinstvena po tome što su njene demokratske političke ustanove na izvjestan način budućnost čovječanstva. To naravno dovodi do razlika, pogotovo s evropskim saveznicima", kaže Fukuyama.

Bez obzira ko osvoji Bijelu kuću, Sjedinjene Države će se u bliskoj budućnost susretati s izazovima poput Afganistana i Iraka gdje treba izgraditi novu, demokratsku državnu upravu, kao i infrastrukturu. Fukuyama smatra da se i međunarodna zajednica i Sjedinjene Države na tom problemu trebaju kontinuirano i sistematski angažovati. Jer, kako kaže, od kraja hladnog rata, u prosjeku svakih godinu i pol, međunarodna zajednica negdje u svijetu obnavlja uništenu infrastrukturu neke države: "Potreban je stalni kadar stručnjaka koji znaju praktične stvari – poput obnove uništenog elektroenergetskog sistema ili reforme sudstva. Irak u svakom slučaju nije posljednja država u kojoj ćemo biti angažirani na takvim projektima."

Francis Fukuyama postao je globalno poznat prije desetak godina idejom o “kraju historije” – koja je bila inspirirana raspadom totalitarnog komunističkog poretka i pobjedom liberalne demokracije i tržišne ekonomije. Zapad se od tada često angažovao na direktnom uvođenju demokracije – od BiH do Haitija, od Kosova do Istočnog Timora.

Francis Fukuyama smatra da u većini slučajeva Zapad nije bio posebno uspješan. Kao ilustraciju navodi BiH. "Visoki međunarodni predstavnik ima gotovo diktatorske ovlasti, uspoređuje ga se s kolonijalnim, britanskim upraviteljem za Indiju iz 19 stoljeća. Paddy Ashodwn je, primjerice, nedavno otpustio pedesetak demokratski izabranih političkih dužnosnika. Na temelju toga može se zaključiti da bi, kada bi se međunarodna zajednica povukla iz BiH, vjerojatno ponovno došlo do sukoba. Nisu riješeni temeljni politički problemi u vezi s nacionalnim odnosima."

Francis Fukuyama smatra da bi Amerika u svojem nastojanju da izgradi globalni sistem demokracije trebala više slušati savjete stanovnika zemalja u kojima se demokracija nastoji uvesti.