Francuska sutkinja za Klix.ba: U BiH je 2017. identificirano 85 žrtava krijumčarenja ljudima
Ona kaže da je trgovina ljudima svjetski fenomen, da načini izrabljivanja variraju od zemlje do zemlje. Međutim, kako kaže, princip ostaje isti, radi se o tome da "čovjek izrabljuje drugog čovjeka", a žrtvama se oduzima dostojanstvo.
"U Jugoistočnoj Evropi, seksualno izrabljivanje (uključujući i prinudni brak) na prvom je mjestu. Također ima i brojnih slučajeva prinudnog rada, prinudnog kriminala i prinudnog prosjačenja. Prema posljednjim podacima organizacije UN-a za borbu protiv droge i kriminala (ONUDC) s kraja 2018. godine, u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi identificirane su 1382 žrtve. Velika većina su bile žene i djevojčice. 70 posto njih su žrtve seksualnog izrabljivanja, 17 posto prinudnog rada, a 13 posto ih je bilo prinuđeno vršiti kriminalna djela", kaće Charpentier.
Kako navodi, u Bosni i Hercegovini u 2017. godini identificirano je 47 djece i 38 odraslih, kao žrtve krijumčarenja ljudima. 17 osoba je bilo osuđeno zbog krijumčarenja ljudima.
"Postoje mreže krijumčarenja ljudima u jednoj zemlji, ali i mreže izrabljivanja na međunarodnom nivou. Nijedna zemlja Jugoistočne Evrope nije pošteđena. U svakoj zemlji postoji državni koordinator zadužen za državnu strategiju borbe protiv krijumčarenja ljudima, kako bi se poboljšali progon kriminalaca i zaštita žrtava. Uvijek je teško identificirati žrtve, ali primjećujemo da policijske službe, sudska vlast, službe za zaštitu žrtava i druga udruženja sve bolje i bolje shvataju fenomen izrabljivanja. U zadnjih deset godina, razbijeno je više mreža nego ranije. Zbrinjavanje žrtava također se znatno poboljšalo", ističe naša sagovornica.
Dodaje da Francuska i Bosna i Hercegovina sarađuju u okviru policijske i sudske saradnje već nekoliko godina.
"Prije četiri godine vođen je značajan slučaj koji je omogućio da se u Francuskoj i Bosni i Hercegovini razbije mreža izrabljivanja mladih Bosanaca. Ova djeca i adolescenti su bili primorani na kriminalne radnje, posebno krađe, kako u Francuskoj tako i u drugim zemljama. Ovaj slučaj je ilustracija odlične međunarodne saradnje koju podržavaju evropska agencija Eurojust, ataše za unutarnju saradnju Francuske ambasade u BiH, bh. oficir za vezu sa sjedištem u Francuskoj, kao i francuski i bh. tužitelji. Ovo je prvi put da neka zemlja Evropske unije i zemlja koja nije članica EU zajedno uspostave "zajednički istraživački tim" u cilju zajedničke borbe protiv grupe krijumčara. Ovaj slučaj će dakle ostati zabilježen u sudskoj praksi naše dvije zemlje", kaže francuska sutkinja.
Osim policijske i sudske saradnje, dodaje ona, Francuska se zajedno sa BiH angažovala u razvijanju pojačane tehničke saradnje.
"Kao zaduženoj za misiju borbe protiv krijumčarenja ljudi u Jugoistoičnoj Evropi u stalnom predstavništvu Francuske u UN-u u Beču, moja uloga je da koordiniram ovu saradnju. U tom okviru učestvovala sam u edukaciji sudija, tužitelja i policijskih službenika BiH koju su Francuska ambasada u Sarajevu i CEST BiH zajedno organizovali 27. februara. Francuska također finansira organizaciju regionalnih seminara u Jugoistočnoj Evropi koji omogućavaju vlastima iz BiH da razmjenjuju dobru praksu sa susjednim zemljama i istaknu svoju ekspertizu. Poboljšanje poznavanja sistema naših dviju zemalja i jačanje zajedničkog povjerenja, omogućavaju još efikasniju borbu protiv ovih mreža.", govori nam ona.
Sve žrtve izrabljivanja, kaže, imaju tu zajedničku osobinu da su ranjive. Kriminalci to iskorištavaju putem fizičke, ekonomske ili psihološke prisile.
"U većini slučajeva, najvažniji je psihološki aspekt. Kriminalci zloupotrebljavaju povjerenje žrtava. Oni se ponašaju kao neki autoriteti prema njima zbog čega žrtve ne uspijevaju da se izvuku iz svog položaja. S obzirom na taj psihološki kontekst, treba osigurati vrlo specifičan pristup prema žrtvama. Istražitelji trebaju uspostaviti odnos povjerenja i uvjeriti žrtve da se ne trebaju bojati javnih vlasti. Za to je potrebno vrijeme. Pomoć udruženja za zaštitu žrtava je neophodna za stvaranje tih povjerljivih veza. Kada se žrtva bude osjetila na sigurnom, moći će ispričati svoju priču i sarađivati sa policajcima i tužiocima, kaže Charpentier.
Govorila je i o romskim porodicama, kazavši da identifikovane žrtve koje dolaze iz Jugoistočne Evrope potiču većinom iz romske zajednice.
Izuzetno siromašna ekonomska sredina i nedostatak obrazovanja maloljetnika iz ovih zajednica, važni su faktori. Zato su napori za socijalno uključivanje ovog stanovništva odlučujući za prevenciju trgovine ljudima. To je potrebno osigurati boljim pristupom obrazovnom sistemu za maloljetnike i pristupom nisko kvalifikovanim poslovima za mlade ljude. Pažnju je potrebno usmjeriti na adolescentkinje kako ne bi napustile školu. Većinom se mlade djevojke iskorištavaju za prisilnu delinkvenciju, prostituciju ili prisilne brakove. Često je romska populacija, na margini društva, odbačena, skoro nevidljiva za obične ljude. Međutim, oni su veoma prisutni u sudskim statistikama, kao delikventi i kao žrtve. Potrebno je dakle razvijati aktivnosti edukacije unutar ovih zajednica, koncentrisati se na obrazovanje i dati im pristup tržištu rada", zaključuje naša sagovornica.
