Forenzički stručnjak upozorava na softver Palantir, BiH nije zaštićena od uvoznih digitalnih špijuna

Ovaj softver koristi vještačku inteligenciju za povezivanje ličnih, komunikacijskih i ponašajnih podataka građana te se već koristi u više njemačkih pokrajina i izazvao je ustavne tužbe i proteste zaštitnika privatnosti.

Salkić navodi da je njegova moć da u nekoliko sekundi izgradi digitalni profil osobe bez njenog znanja predstavlja ozbiljan rizik za ljudska prava i demokratski nadzor.

"S obzirom na kompleksnu strukturu sigurnosnih i informacionih sistema u Bosni i Hercegovini, postoji realna bojazan da bi slični alati, ako se uvedu bez javne rasprave i kontrole, mogli biti iskorišteni za nezakonit nadzor građana, uključujući politički, etnički ili finansijski motivisane zloupotrebe", kazao je.

Naglašava da je BiH bez zaštite od digitalnog uvoznog špijuna.

"BiH još uvijek nema mehanizme koji bi spriječili da sofisticirani nadzorni alati budu uvedeni kroz strane donacije, projekte ili netransparentne nabavke. Fragmentisanost sistema i nedostatak nadzora dodatno pogoršavaju situaciju.
Ako bi softver poput Palantira bio uveden, ne samo da bi građani bili izloženi tajnom praćenju, već bi i država postala zavisna od stranih tehnoloških centara, čime bi se ugrozila i digitalna suverenost", navodi Salkić.

U nastavku je naveo tri preoruke za zaštitu koje uključuju donošenje zakona o zabrani upotrebe stranih nadzornih softvera bez parlamentarnog nadzora, osnaživanje
Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kao nezavisnog regulatora te razvijanje domaćih ili evropskih softverskih rješenja pod punom kontrolom države.

"I na kraju, ako ne djelujemo sada, BiH može postati poligon za testiranje stranih nadzornih sistema. Digitalna sigurnost građana je pitanje suvereniteta, a ne samo tehnologije", zaključuje Salkić.