Šef finske vlade je naglasio, predstavljajući Evropskom parlamentu program finskog predsjedništva EU-om (od 1. jula do 31. decembra), da će se na dnevnom redu diplomatske aktivnosti Helsinkija naći veoma važna pitanja, poput onoga ključnog - daljnjeg širenja Unije - ali i pitanja kao što su evropski ustav, odnosi s Rusijom, transatlantske veze i odnosi EU sa zemljama Azije.
"Širenje EU je ključno pitanje kojim će se baviti finsko predsjedništvo. Lično sam uvjeren da proširenje Unije vodi uspjehu, da može ne samo ojačati stabilnost i demokratiju u Evropi već i dati strateški odgovor na izazove globalizacije", rekao je finski premijer, dodajući da je vrlo zadovoljan što nakon junskog sastanka Evropskog vijeća "prijemni kapacitet" nije proglašen novim kriterijem za prijem novih članica u Uniju.
"Ne treba uvoditi nove kriterije za zemlje kandidate, ne treba slati pogrešne signale", poručio Vanhanen. Finski premijer je također rekao da će tokom predsjedavanja EU-om njegova zemlja dati podršku zapadnom Balkanu u nastojanju da se priključi Uniji.
"Proces koji se odnosi na status Kosova najvjerovatnije će dostići završnu fazu najesen", ocijenio je Vanhanen, dodajući kako se "finsko predsjedništvo nada da će teški pregovori pod vođstvom Marttija Ahtisaarija uroditi plodom do kraja ove godine".
Finsko predsjedništvo je posebno značajno za dva ključna pregovaračka procesa na Balkanu, pošto je evropski povjerenik za proširenje Finac Olli Rehn zadužen za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a posebni izaslanik UN-a, također Finac Martti Ahtisaari, brine se o pregovorima o budućnosti Kosova.
Do kraja godine Evropski parlament bi trebalo da donese odluku o datumima ulaska Rumunije i Bugarske u EU te nastavi pregovore s Turskom i Hrvatskom.
Ispitivanje javnog mnijenja, međutim, pokazuje da je neraspoloženje prema daljnjem širenju naročito prisutno u Francuskoj i Holandiji, gdje su građani prošle godine iz ovog razloga odbacili predloženi tekst evropskog ustava. Protivljenje proširenju izraženo je i u Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji.
Teme viznih olakšica i regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini također će biti značajna tačka na dnevnom redu diplomatske aktivnosti finskog predsjedništva.
Finska namjerava i da tokom svog predsjedavanja u prvi plan stavi i odnose na relaciji Moskva - Bruxelles, prije svega u oblasti energetike. U tome kontekstu, kako prenose agencije, bit će naglašena takozvana "Sjeverna dimenzija", proces pospješivanja odnosa između Finske, Norveške, Islanda i Rusije, koji je podržala EU krajem prošle godine.
Jačanje pravosudnih kapaciteta EU-a, transparentnost evropskih institucija, kontroverzni zakon o zakonodavstvu u oblasti hemije te bolja koordinacija u vanjskim poslovima također su među prioritetima finskog predsjedništva.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
