FHMZ: Požari su posljedica klimatskih promjena, čekaju nas sve češći ekstremi

I ova godina spada u godine sa ekstremnim vremenskim prilikama u Bosni i Hercegovini. Kombinacija visokih temperatura, izmjene padavinskih režima sa pretežno sjevernim vjetrom stvorili su idealne uslove za pojačanu opasnost nastanka požara sa jakim intenzitetom. Sve češće nas pogađaju lokalne intenzivne ljetne padavine koje su prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređene što povećava izglede za duge sušne periode, odnosno utječe na raspored vlage u zemljištu.

Evidentno je da se svake godine povećavaju površine uništene šumskim požarima, a posebno ranjiva područja na pojavu prirodnih požara su hercegovačke šume i krš, zaključuju iz FHMZ.

Trenutni razorni požari koji su zahvatili cijeli region, zasigurno se mogu povezati sa klimatskim promjenama i samo je jedan od statističkih pokazatelja porasta trenda požara izazvanim prirodnim putem. Prema istraživanju koje je provedeno u Yesemite i Northen Rokies nacionalnomim parkovima u SAD, požari izazvani prirodnim putem na područjima bez utjecaja čovjeka, su u porastu, a što se može svakako povezati sa globalnom promjenom klime i El Nino oscilacijama.

Izmjereni parametri na meteorološkim stanicama na području Hercegovine govore nam da su maj, juni i prva polovina jula bili sa vrlo visokim temperaturama i malim količinama padavina.

S obzirom na izmjerene temperature, maj je ocijenjen kao vrlo topao, a juni i početak jula ekstremno topli. Broj dana u Hercegovini sa padavinama većim od 1 mm kretali su se u maju od 7 do 9, u junu 1 do 5, a u julu imamo samo jedan dan sa padavinama u Livnu.

Prosječna mjesečna temperatura u Mostaru za maj veća je za 1,9°C, juni za 4,1°C, a za period 1.-17. jula za 3,1°C u odnosu na prosječnu temperaturu za referentni period 1961-1990. godina. U isto vrijeme prosječna mjesečna temperatura u Livnu za maj veća je za 1,4°C, juni za 3,6°C, a za period 1.-17. jula za 1,90°C u odnosu na prosječnu temperaturu za referentni period 1961-1990.