Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo rezultate rada: Povećana socijalna davanja i uvedena nova

Navode da je uvedena podrška od 1.000 KM za svako novorođeno dijete, ojačano finansiranje sigurnih kuća i pokrenut razvoj socijalnih usluga širom Federacije BiH.

Ministarstvo je istovremeno pripremilo zakone koji trebaju urediti rad, zapošljavanje i socijalnu zaštitu u narednim godinama.

Poručuju da je Federalni ministar rada i socijalne politike preuzeo je mandat u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike u aprilu 2023. godine, a samim time i odgovornost za resor čije odluke neposredno utiču na život penzionera, radnika, nezaposlenih, djece, roditelja, osoba s invaliditetom, civilnih žrtava rata i ljudi kojima je potrebna podrška socijalne zaštite.

"Tri godine kasnije, rezultati mandata mogu se vidjeti u većim mjesečnim pravima, novim uslugama u lokalnim zajednicama i jednostavnijem ostvarivanju pojedinih prava. Dio posla ostaje pred Vladom i Parlamentom Federacije BiH, gdje završetak procedure čekaju zakoni koje je Ministarstvo pripremilo", ističu.

Budžet Ministarstva povećan je sa približno 292 miliona KM na početku mandata na oko 712 miliona KM u 2026. godini. Najveći dio sredstava usmjeren je na prava građana. Za osobe s invaliditetom u budžetu za 2026. planirano je 336 miliona KM, za civilne žrtve rata 31,5 miliona KM, za roditelje njegovatelje gotovo 59 miliona KM, dok su izdvajanja za federalni dječiji dodatak višestruko povećana i to sa 50 na 228 miliona maraka.

"Naš posao nije završen kada pripremimo zakon ili osiguramo novac u budžetu. Rezultat se vidi kada porodica ostvari pravo bez nepotrebnog čekanja, kada osoba s invaliditetom prestane iznova
dokazivati trajno stanje, kada penzioner osjeti povećanje penzije i kada podrška stigne do čovjeka u njegovom domu. Po tome treba mjeriti ovaj mandat, ali i posao koji nam još predstoji“, poručio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Dječiji dodatak povećan na 195 KM, pravo ostvaruje gotovo 100.000 djece Federalni dječiji dodatak povećan je sa 113,50 KM na 195 KM mjesečno. Obuhvat je porastao sa približno 70.000 na gotovo 100.000 djece, a godišnja izdvajanja za ovu namjenu sa oko 50 miliona KM na više od 228 miliona KM.

Izmjenama Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom pravo na dodatak omogućeno je i djeci oboljeloj od malignih bolesti, te djeci sa stopostotnim invaliditetom prve grupe, bez
uslovljavanja prihodima porodice. Ukinuta je i obaveza da roditelji svake godine obnavljaju zahtjev za pravo koje već koriste.

Ministarstvo je završilo studiju mogućih modela univerzalnog dječijeg dodatka i otvorilo raspravu o tome kako podršku omogućiti svakom djetetu, uz dodatnu zaštitu porodica slabijeg imovinskog stanja. Kada bude utvrđen provediv model, slijedit će priprema odgovarajućih izmjena Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom. Univerzalni dodatak još nije uveden i predstavlja naredni cilj ove politike.

Hiljadu KM za novorođeno dijete: podrška za oko 40.000 porodica

Federacija je tokom mandata uvela jednokratnu podršku od 1.000 KM za svako novorođeno dijete.

Ovom mjerom obuhvaćeno je oko 40.000 porodica tokom protekle tri godine.

Za ostvarivanje prava razvijena je aplikacija ePorodilja, putem koje roditelji zahtjev podnose elektronski. Time je podrška ujednačena na području Federacije BiH, a postupak pojednostavljen u periodu kada je porodicama posebno važno da vrijeme provode s djetetom.

Ministarstvo je pripremilo i prvu Strategiju demografskog oporavka i razvoja Federacije BiH.

Dokument povezuje podršku roditeljima s tržištem rada, dostupnošću usluga za djecu, migracijama i uslovima u kojima porodice planiraju budućnost. Strategija je pripremljena, ali još
nije usvojena. Pokrenuta je i inicijativa za pripremu zakona o roditeljskim pravima i naknadama, koji bi prava roditelja uredio preglednije i ujednačenije.

Roditelji njegovatelji: naknada od 1.027 KM uz doprinose
Naknada roditeljima njegovateljima povećana je sa 619 KM na 1.027 KM, uz pripadajuće doprinose. Izdvajanja za ovo pravo porasla su sa 17,5 miliona KM na gotovo 59 miliona KM godišnje.

Sredinom 2026. status je ostvarivalo više od 2.000 korisnika. U prvih šest mjeseci ovog mandata riješeni su svi zaostali predmeti, njih 1.500, roditelja koji su čekali rješenja o priznavanju statusa njegovatelja, s u pravo je uvedeno novih oko 500 roditelja. Za sve naknade uvedeni su redovni mjesečni termini isplate i svi korisnici naknada tačno znaju kad će sredstva imati na svojim računima. Time je prekinuta dugogodišnja praksa neujednačenih datuma isplata dječijeg dodatka, invalidnina i nakanda.

Pored povećanja naknade, Ministarstvo je pripremalo izmjene zakona kojima se širi krug članova porodice koji mogu ostvariti status, uklanjaju ograničenja povezana s boravkom djeteta do četiri sata u odgojno - obrazovnim ustanovama. Upravo u ovom zakonskom rješenju uređuje se i očuvanje statusa roditelja njegovatelja dok dijete pohađa školu ili boravi u ustanovi u skladu sa svojim potrebama.

Među predloženim izmjenama je i uklanjanje starosne granice od 65 godina. Te izmjene ne treba poistovjećivati s već provedenim povećanjem naknade: njihov puni učinak zavisi od konačnog usvajanja zakona.

Ministarstvo je tokom mandata značajno podržavalo i roditeljske kuće za djecu oboljelu od malignih bolesti, kako bi porodice mogle ostati zajedno tokom liječenja djeteta. Ove godine prihvaćena je i inicijativa Ministarstva da se u budžet ovog ministarstva uvrsti poseban transfer kako bi roditeljske kuće u Tuzli i Sarajevu imale redovno finansiranje koje ne zavisi od javnih
poziva.

Penzije: novi model usklađivanja i vrednovanje punog radnog staža

Izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju promijenjen je način usklađivanja penzija. Uvedena su dva usklađivanja godišnje, prema formuli koja prati kretanje potrošačkih cijena i plaća.

Ukupan rast penzija u 2026. godini iznosi 15,08 posto. Novo zakonsko rješenje jasnije vrednuje dužinu radnog staža. Najniža penzija za ljude koji su penzionisani prije primjene novog zakona iznosi 692 KM, dok za nove penzionere s 40 godin staža iznosi oko 712 KM. Riječ je o dvije različite kategorije, zbog čega se ta dva iznosa ne mogu predstavljati kao jedna najniža penzija.

Penzionerima je omogućeno da, ako to žele, rade uz zadržavanje prava na punu penziju. Pravo na refundaciju troškova sahrane prošireno je na osobu koja je te troškove stvarno snosila. Ministarstvo je razvilo i eKalkulator, alat za procjenu buduće penzije, a ukinuto je i plaćanje naknade za izdavanje određenih potvrda i uvjerenja iz matične evidencije.

Budžet penzijskog sistema za 2026. godinu iznosi približno 4,421 milijardu KM. Povećana su i sredstva za banjsko liječenje i rehabilitaciju penzionera, te podršku radu Saveza udruženja penzionera. Za banjsko liječenje u 2026. osigurano je ukupno više od 2,1 milion KM, dok je planirano da se u budžetu za 2027. godinu taj iznos podigne na 3 miliona maraka.

Osobe s invaliditetom: veće naknade i ukinut kontrolni pregled za djecu s trajnim invaliditetom

Tokom mandata donesen je Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama s invaliditetom. Nakon dugog perioda, tačnije nakon punih 14 godina zastoja, povećavane su osnovice za obračun prava, a od 2026. naknade se usklađuju dva puta godišnje. Budžet za ovu oblast povećan je sa približno 142 miliona KM u 2022. na 336 miliona KM u 2026. godini. Prava ostvaruje oko 60.000 korisnika.

Posebno važnom izmjenom ukinut je obavezni kontrolni pregled u 15. godini za djecu kod koje je invaliditet utvrđen kao trajan. Porodice više ne moraju ponavljati postupak dokazivanja stanja koje je već medicinski utvrđeno kao nepromjenjivo.

Donesena je Strategija za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom za period 2025–2030. Ona obuhvata pristupačnost, obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i ravnopravno učešće u društvu. Ministarstvo je pripremilo i novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Njegov nacrt prošao je prvi parlamentarni krug i javnu raspravu, dok konačno usvajanje još predstoji.

Nastavljena je podrška organizacijama osoba s invaliditetom, servisima u zajednici i programima koji omogućavaju veću samostalnost korisnika. Pitanja prava i pristupačnosti otvarana su i kroz javne kampanje, uključujući kampanju s mladim sportistima Ismailom Barlovom i Ismailom Zulfićem, čija je poruka bila da strategije moraju pratiti konkretni budžeti i provedba.

Civilne žrtve rata: prvi poseban zakon Federacija BiH dobila je prvi Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata. Njime su, između ostalog, prvi put priznata prava djeci rođenoj kao posljedica ratnog zločina silovanja. Ministarstvo je s udruženjima civilnih žrtava rata i organizacijama djece rođene zbog rata radilo na primjeni zakona i uklanjanju prepreka pri ostvarivanju prava.

Povećavane su osnovice za obračun naknada, a za civilne žrtve rata u budžetu za 2026. osigurano je 31,5 miliona KM. Izmjenama Zakona iz 2026. predviđa se uklanjanje uslova državljanstva koji je pojedinim civilnim žrtvama rata, uključujući žrtve ratnog seksualnog nasilja koje žive u inostranstvu, predstavljao prepreku za ostvarivanje prava. Ove izmjene nisu usvojene u Parlamentu i još čekaju svoj red.

Ministarstvo je pokrenulo i aktivnosti za podizanje prvog spomenika žrtvama ratnog zločina silovanja u Bosni i Hercegovini. Otvoreno ostaje pitanje jedinstvenog federalnog zakonskog
uređenja statusa logoraša.

Rad i zapošljavanje: legalan studentski rad i reforma koja čeka usvajanje

Dopunama Zakona o radu omogućen je zakonit rad redovnih studenata. Mladi tako mogu sticati radno iskustvo i ostvarivati prihode kroz zakonski uređen angažman, bez gubitka studentskog
statusa.

Pripremljen je novi Zakon o radu i upućen Vladi Federacije BiH. Zakon još nije usvojen. Njegova rješenja obuhvataju snažniju zaštitu radničkih prava, ugovor na neodređeno kao pravilo, jasnije
uređenje radnog vremena, odmora i pauze, rad na daljinu, rad putem digitalnih platformi, te položaj roditelja i hranitelja. Tekst je pripreman kroz konsultacije sa sindikatima, poslodavcima i stručnom javnošću.

Ministarstvo je pripremilo i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Njime se predviđa razdvajanje aktivnih tražilaca posla od osoba koje se na evidencijama službi nalaze prvenstveno radi ostvarivanja drugih prava.

Nakon što raniji prijedlog nije dobio potrebnu podršku u Parlamentu, Vlada je 2026. uputila novi tekst u proceduru. Unaprijeđivana su i zakonska rješenja o zapošljavanju stranaca, kako bi se odgovorilo na nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima, uz zaštitu domaćeg tržišta rada. Donesena je Strategija zapošljavanja, a pripreman je Akcioni plan Garancije za mlade, usmjeren na brže uključivanje mladih u posao, obrazovanje ili stručno osposobljavanje nakon završetka školovanja ili gubitka zaposlenja.

Kroz projekte podrške zapošljavanju, saradnju s obrazovnim ustanovama, privredom i međunarodnim partnerima, Ministarstvo je radilo i na jačanju aktivnih mjera zapošljavanja, stručnih obuka i boljeg povezivanja ljudi koji traže posao s poslodavcima.

Tri sajma poslova i trajna digitalna podrška zapošljavanju Ministarstvo je tokom mandata organizovalo tri sajma poslova. Na njima su se neposredno povezivali poslodavci, ljudi koji traže posao, obrazovne ustanove i institucije tržišta rada.

Razvijana je i platforma "Gledaj sebi posla" kao trajan digitalni alat za pregled prilika za zapošljavanje i informacija korisnih tražiocima posla.

Ministarstvo je podržavalo i druge događaje koji povezuju mlade, poslodavce, obrazovanje i inovacije. Na njima se razgovaralo o prvom radnom iskustvu, promjenama zanimanja, novim tehnologijama i prilagođavanju propisa savremenom tržištu rada.

U oblasti sigurnosti i zdravlja na radu radilo se na podizanju svijesti i kod poslodavaca i kod radnika o njihovim obavezama i pravima. Ministarstvo je javno upozoravalo na rizike rada tokom
visokih i niskih temperatura, pozivalo na primjenu propisa, te uočene i prijavljene nepravilnosti prosljeđivalo nadležnim inspekcijskim organima.

Zaštita na radu bila je i tema saradnje sa stručnim institucijama, sindikatima, poslodavcima i Međunarodnom organizacijom rada.
Socijalne usluge razvijane širom Federacije Ministarstvo je pripremilo prvi Zakon o socijalnim uslugama Federacije BiH. Njegov nacrt razmatran je u parlamentarnoj proceduri i javnoj raspravi, ali zakon još nije konačno usvojen.

Njime se uređuju vrste usluga, standardi kvaliteta, licenciranje pružalaca i stručni nadzor, s ciljem da podrška građanima bude dostupnija i ujednačenija.

Dok traje zakonska procedura, u razvoj socijalnih usluga u zajednici uloženo je približno 15 miliona KM. Sredstva su usmjeravana kroz javne pozive i saradnju s lokalnim zajednicama,
centrima za socijalni rad, ustanovama i organizacijama širom Federacije. Podržavani su dnevni centri, savjetovališta, usluge pomoći u kući, podrška porodicama, djeci, starijim osobama i osobama s invaliditetom.

Takvi projekti razvijani su u gradovima i općinama širom Federacije, od velikih urbanih sredina do manjih lokalnih zajednica u kojima slična usluga ranije nije postojala. Ministarstvo je ulagalo i u infrastrukturu centara za socijalni rad, njihovu opremu i stručne kapacitete, uz obuke za radnike koji svakodnevno odlučuju o pravima i pružaju podršku građanima.

Program "Gerontodomaćice – Pomoć u kući", vrijedan oko dva miliona KM, omogućava starijim osobama besplatnu podršku u njihovom domu. Istovremeno otvara posao ženama obučenim za
pružanje te usluge. Program je širen u saradnji s općinama i lokalnim pružaocima usluga, a implementiran kroz mrežu Crvenog križa FBiH.

Hraniteljstvo i život u zajednici

Donesen je Akcioni plan deinstitucionalizacije za period 2025 2030. Njime je postavljen pravac razvoja podrške u porodici i lokalnoj zajednici, kako smještaj u ustanovu ne bi bio prvo rješenje
kada je moguće osigurati odgovarajuću podršku izvan nje.

U oblasti hraniteljstva otvarani su centri za podršku hraniteljskim porodicama, razvijani programi edukacije i stručna pomoć, a pripremljene su izmjene Zakona o hraniteljstvu. Ministarstvo je na
razvoju ovog sistema sarađivalo sa SOS Dječijim selima, UNICEF-om i drugim partnerima koji rade s djecom bez roditeljskog staranja.

Pripremani su i propisi o stručnom radu u socijalnoj zaštiti, radi jasnijeg uređivanja položaja, odgovornosti i zaštite socijalnih radnika i drugih stručnjaka. Radilo se i na zakonskom uređenju psihološke djelatnosti; raniji tekst nije dobio potrebnu parlamentarnu podršku i taj posao ostaje otvoren.

Ulaganja u ustanove socijalne zaštite Tokom mandata nastavljena su ulaganja u federalne ustanove Pazarić, Drin, Bakovići, Ljubuški i
Hum. Obnavljani su objekti i oprema, unapređivani uslovi života korisnika i rada zaposlenih te razvijani novi oblici podrške.

U Pazariću su ulaganja obuhvatila obnovu kuhinje, smještajnih i drugih prostora te jačanje stručnih kapaciteta. U ustanovi Drin razvijani su novi kapaciteti, uključujući objekat u Urlenikama. Ministarstvo je osiguravalo podršku i ustanovi Hum, koja radi s djecom u riziku, kao i drugim ustanovama iz svoje nadležnosti.

Nakon poplava 2024. godine praćeno je stanje u pogođenim ustanovama, posebno u Bakovićima i Drinu. Ministarstvo je učestvovalo u koordinaciji interventne pomoći, sanacije i zaštite korisnika kako bi ustanove nastavile raditi.

Ulaganje u objekte pratili su stručni nadzor i proces transformacije ustanova. Dugoročni cilj je da korisnici imaju kvalitetniju podršku u ustanovama, a da ljudi koji mogu živjeti uz podršku porodice i zajednice dobiju takvu mogućnost.

Sigurne kuće, SOS telefon i podrška ženama nakon nasilja

Godišnja podrška sigurnim kućama povećana je sa 250.000 KM na milion KM. U 2026. je prvi put iz federalnog budžeta osigurano i 100.000 KM za SOS telefon. Ministarstvo je radilo na pravilniku
o minimalnim standardima za osnivanje i rad sigurnih kuća, kako bi kvalitet smještaja, stručne pomoći i postupanja prema žrtvama bio jasnije uređen.

Uz finansiranje postojećih sigurnih kuća finansijski je podržana i inicijativa za uspostavljanje sigurne kuće u Zapadnohercegovačkom kantonu. Pokrenuti su i pilot programi ekonomskog osnaživanja žena nakon izlaska iz sigurne kuće jer mogućnost samostalnog života predstavlja važan dio trajne zaštite od nasilja.

Ministarstvo je svake godine provodilo vlastite aktivnosti u okviru kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama", a istovremeno se uključivalo u kampanje i događaje sigurnih kuća,
udruženja i drugih institucija. Kroz te aktivnosti otvarana su pitanja prijavljivanja nasilja, dostupnosti zaštite, položaja djece koja su mu izložena i podrške ženama nakon izlaska iz skloništa.

Socijalna karta i digitalna evidencija svih isplata

Za uspostavljanje Socijalne karte Federacije BiH pripremani su metodologija, zakonsko rješenje, informatički sistemi i način povezivanja podataka institucija. Zakon o jedinstvenoj metodologiji izrade socijalne karte upućen je Vladi Federacije BiH. Razvijan je i Integrirani socijalni registar kao osnova za kvalitetnije podatke o potrebama građana.

Ministarstvo je, u saradnji sa UNDP-em, razvijalo sistem eAward. Njegova uloga ne završava elektronskim javnim pozivima i dodjelom grantova: on se razvija kao jedinstvena baza korisnika i
isplata koje se vrše iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Time se stvaraju uslovi za preglednije evidencije, lakše praćenje sredstava, povezivanje podataka i efikasnije vođenje prava i
programa iz nadležnosti socijalne zaštite.

Uz eAward razvijeni su ePorodilja, eKalkulator i platforma "Gledaj sebi posla“, a radilo se i na katalogu socijalnih prava i usluga. Obnovljena je internetska stranica Ministarstva, unapređivana
dostupnost informacija i ažurirani registri važni za građane, stručne radnike i poslodavce.

Donesene strategije, osnovano Vijeće za djecu Tokom mandata donesene su Strategija razvoja sistema socijalne i dječije zaštite, Strategija zapošljavanja i Strategija unapređenja prava i položaja osoba s invaliditetom, kao i Akcioni plan deinstitucionalizacije. Pripremljena je Strategija demografskog oporavka i razvoja Federacije BiH, koja još nije usvojena.Prvi put je osnovano Vijeće za djecu Federacije BiH, kao međuresorno tijelo za praćenje ostvarivanja prava djece i koordinaciju politika koje se na njih odnose.

Uspostavljena je i Ministarska koordinacija za oblast socijalne politike, kroz koju federalno i kantonalna ministarstva razmjenjuju iskustva i rade na ujednačavanju pristupa socijalnoj zaštiti.

Ministarstvo je tokom mandata organizovalo tri stručne konferencije o sistemu socijalne zaštite. One su bile prostor da se s radnicima iz prakse, ustanovama, organizacijama, kantonima i međunarodnim partnerima govori o zakonima, kvalitetu usluga, položaju stručnih radnika, pravima korisnika i promjenama koje sistem treba provesti. Učestvovalo se i u brojnim drugim stručnim skupovima i javnim kampanjama o porodici, zapošljavanju, hraniteljstvu, invaliditetu, starenju i zaštiti od nasilja.

Zakoni koji čekaju završetak procedure Uz zakone koji su već doneseni i primjenjuju se, na kraju mandata ostaje niz pripremljenih propisa.

Među njima su:
* Novi Zakon o radu, upućen Vladi Federacije BiH;
* Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, čiji je novi
prijedlog upućen na ponovno usvajanje, nakon što raniji nije dobio potrebnu parlamentarnu
podršku;
* Zakon o socijalnim uslugama Federacije BiH; također u drugom krugu usvajanja,
* zakon o jedinstvenoj metodologiji izrade socijalne karte;
* Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom; također u drugom
krugu, kao i sljedeća sva zakona;
* izmjene Zakona o hraniteljstvu;
* izmjene propisa o roditeljima njegovateljima;
* buduće izmjene Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, koje će se pripremati nakon
odabira modela univerzalnog dječijeg dodatka;
* propisi o stručnom radu u socijalnoj zaštiti i psihološkoj djelatnosti.

Pokrenuta je i inicijativa za zakon o roditeljskim pravima i naknadama, koji bi objedinio sva prava roditelja u jednom zakonskom rješenju.

Ministarstvo je tokom mandata dobilo tri uzastopna pozitivna revizorska mišljenja. U resoru u kojem su povećani i budžet i broj programa, odgovorno upravljanje sredstvima ostaje jednako
važno kao i njihovo osiguravanje.

"Iza nas su zakoni koji se primjenjuju, povećana prava i usluge
koje ranije nisu postojale. Ispred nas su zakoni koje treba usvojiti i reforme koje treba dovršiti. Prema ljudima kojima ovaj sistem služi imamo obavezu da kažemo i jedno i drugo“, zaključio je ministar Delić.