Uoči sjednice
61

Federalni zavod za statistiku odgovorio CIK-u: Prilikom raspodjele mandata koristiti popis iz 1991.

Piše: Er. M.
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Federalni zavod za statistiku u ponedjeljak je dostavio odgovor Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u vezi s primjenom popisa. U odgovoru je jasno navedeno da samo popis iz 1991. godine može biti korišten kao osnov za raspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, potvrdio je za Klix.ba direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić.

Kremić je kazao da se Centralna izborna komisija (CIK) obratila Federalnom zavodu za statistiku 15. novembra 2018. godine dopisom u kojem su zatraženi podaci.

"Mi smo podsjetili CIK na činjenice vezane za popis 1991. godine. Odnosno, da je prvo formirana Privremena izborna komisija u skladu s Aneksom III Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kao prvi organ za sprovođenje izbora u BiH. Oni su tada prilagodili popis stanovništva za prvu upotrebu, odnosno za izbore koji su održani 14. septembra 1996. godine. Ti podaci korišteni su u svim budućim izbornim procesima", rekao je Kremić.

Kako kaže, CIK su podsjetili i na izbore održane u septembru 1998. godine gdje su sačinjena nova pravila, a prema kojima je opće pravilo bilo korištenje popisa iz 1991. godine.

"CIK smo podsjetili da su oni pravni sljedbenik Privremene izborne komisije koja raspolaže podacima iz 1991. godine, odnosno podacima koji su prilagođeni i prvi put u izbornom procesu upotrijebljeni 1996. godine. Dostavili smo stručno mišljenje koje se odnosi na popise iz 1991. i 2013. godine i njihove metodologije. Vrlo bitno je da smo istakli činjenicu zaključka međunarodnog posmatračkog tima koji je 2016. godine tačno kazao da je kod sljedećeg popisa značajna preporuka da se sprovede i posebna aktivnost koja će omogućiti svim građanima koji žive u inozemstvu da budu dio popisnih aktivnost te da se oni računaju kao rezidentno stanovništvo", kazao je Kremić.

On nam je objasnio da Agencija za statistiku BiH prilikom objavljivanja jedinstvene metodologije koja se odnosi na popis iz 2013. godine nije obuhvatila osobe koje žive u inozemstvu.

"Rekli smo da popis iz 2013. godine nema kvalifikovanost, a ni prikladnost. Dostavili smo stručno mišljenje koje je u skladu sa zakonskim obrazloženjem. Shodno principu zakonitosti i ustavnosti popis stanovništva iz 1991. godine može biti pravni temelj za implementaciju izbornog procesa iz 2018. godine. Razlog tome je što je izborni proces započet prema popisu iz 1991. godine, a zatim prema Aneksu III i Aneksu VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tako da se samo takav popis može implementirati jer pravna osnova bh. izbornog zakonodavstva je popis iz 1991. godine", rekao je Kremić.

Emir Kremić (Foto: H. M./Klix.ba)
Emir Kremić (Foto: H. M./Klix.ba)

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Branko Petrić na posljednjoj sjednici CIK-a, a na kojoj je bilo govora o izboru delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, kazao je da su popisi stanovništva u BiH "nikakvi". Kremić kaže da je to posao za Tužilaštvo BiH koje bi trebalo ispitati na koji način su oni kvalifikovani i ovlašteni da daju tumačenje rezultata popisa.

"Mi smo mjerodavan organ, a ne CIK. Oni će primijeniti popis koji im kaže Federalni zavod za statistiku, jer mi smo mjerodavan organ. Oni mogu samo preračunavati popis stanovništva zbog dodjele mandata. Federalni zavod za statistiku je pravni sljedbenik Republičkog zavoda za statistiku, poslije državnog zavoda. Mi smo sačuvali popise iz 1991. godine, dok ih je Agencija za statistiku BiH uništila. Upitno je da li je popis iz 2013. godine autentičan, dok je popis iz 1991. godine zadržao autentičnost jer su sve popisnice sačuvane i arhivirane", kazao je Kremić.

Članovima CIK-a još jednom je poručio da oni nisu kvalifikoni da se bave popisima i da samo primijene popis koji im je Federalni zavod za statistiku naveo u stručnom mišljenju. Kako kaže, popis iz 2013. godine ne obuhvata raseljene i izbjegle osobe, kao ni osobe iz dijaspore.

"Prvog jula 2016. godine takvi podaci nisu objavljeni, niti je formirana posebna statistička jedinca izbjeglih i raseljenih osoba. Naša stručna tumačenja obavezuju pravne subjekte kojima su upućeni. Mi smo rekli da su oba popisa urađena u skladu sa zakonom, da je popis iz 2013. godine rađen prema propisima EUROSTATA, ali da nisu popisane raseljene i izbjegle osobe te osobe iz dijaspore", rekao je Kremić.

Istakao je da je svih ovih činjenica svjesna i Delegacija Evropske unije u BiH na čelu s Lars-Gunnarom Wigemarkom. On je rekao da je već poslao pismo predsjedniku Evropske komisije Jean-Claudeu Junckeru u kojem je zamolio evropske zvaničnike da se stave u zakonske i ustavne okvire međunarodnog prava.

"Neophodno je da se i organi BiH, ali i Delegacije EU u BiH stave u zakonske okvire. Naravno, očekujemo da se u ovo sve uključi i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH. Ovdje je riječ i o ustavnosti primjene popisa. Da bi popis 2013. godine mogao doći u razmatranje visoki predstavnik ili Parlamentarna skupština BiH morali bi prije toga proglasiti Aneks VII implementiranim", kazao je Kremić.