Evropski zakoni prije formiranja vlasti: Prijedlog koji bi dao rezultat, ali je implementacija "nemoguća misija"

Predsjednica Naše stranke i kandidatkinja za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH Sabina Ćudić je dala prijedlog da se formiranje vlasti stavi u drugi plan, a da se u fokus poslije izbora i konstitucije institucija stave evropski zakoni.

"Moj prijedlog je da se ključni segmenti koalicionih sporazuma usvoje prije dizanja ruku za vlade. U praksi to znači prvo usvojiti dva preostala zakona za otvaranje pregovora s EU i imenovanje glavnog pregovarača koji će raditi u korist Bosne i Hercegovine a ne protiv nje, a tek onda dizati ruke za bilo čijeg ministra i vladu", poručila je Ćudić prije nekoliko dana.

Ovo je svakako zanimljiv prijedlog. Ipak, način formiranja zakonodavnih institucija u BiH te političke okolnosti u našoj zemlji predstavljaju probleme za njegovu implementaciju.

Prijedlog s nekoliko upitnika

Politička praksa u Bosni i Hercegovini kaže da postizborni period, van nepredviđenih okolnosti, ide uvijek u istom smjeru. Između objave potvrđenih rezultata izbora i konstituisanja zakonodavnih institucija postoji određen period tokom kojeg stranke raspravljaju o formiranju vlasti.

Izborni rezultati se, u pravilu, potvrde početkom novembra, a Predstavnički dom se konstituiše početkom decembra.

Ipak, između početka oktobra i početka novembra postoji period kada se, manje-više, zna koliko će koja stranka imati ruku u Predstavničkom domu, čime počinje period pregovora između stranaka.

Kako bi ovaj prijedlog implementirao, potrebno je da ga sve stranke koje će biti parlamentarne na državnom nivou prihvate, ili da to barem uradi dovoljan dio stranaka da je matematički nemoguće izglasati novi saziv Vijeća ministara BiH.

Uz to, u procesu imenovanja Vijeća ministara učestvuje i Predsjedništvo BiH, što automatski znači da bi prijedlog morale podržati i najmanje dvije stranke (ili koalicije) koje imaju svog člana u kolektivnom šefu države.

Naredni problem, koji je direktno vezan uz ustrojstvo države, je Dom naroda PS BiH. On se, u pravilu, konstituiše dva mjeseca nakon Predstavničkog doma, imajući u vidu da je biranje delegata na državnom nivou kulminacija procesa koji u Federaciji BiH zavisi od konstituisanja kantonalnih skupština.

Jednostavnije rečeno, da bi se imenovalo deset delegata iz FBiH (Klub Bošnjaka i Klub Hrvata), potrebno je da prvo kantonalne skupštine izaberu delegate za Dom naroda Parlamenta FBiH, koji onda biraju delegate za državni nivo. Taj proces se generalno ne završi do početka ili sredine februara u godini nakon izbora.

Kako niti jedan zakon u Bosni i Hercegovini ne može biti usvojen bez Doma naroda, čak i da Predstavnički dom odmah po konstituisanju usvoji potrebne evropske zakone, čekalo bi se još najmanje dva mjeseca kako bi se proces okončao.

Politička realnost u BiH se teško mijenja

Također, problem predstavlja i činjenica da je politička realnost u BiH izrazito teška za promijeniti, u kontekstu toga da se o zakonima i prijedlozima glasa po stranačkoj, a ne kvalitativnoj osnovi.

Drugim riječima, čak i da prijedlozi evropskih zakona budu usvojeni na početku novog mandata državnih zastupnika, konstitucija Doma naroda mogla bi zaustaviti cijeli proces.

Ako bi prijedlog Sabine Ćudić bio implementiran, to bi u praksi značilo da određene stranke podrže prijedloge u Predstavničkom domu, od čega bi najmanje pet zastupnika moralo biti iz Republike Srpske.

Imajući u vidu stavove SNSD-a, koje su dokazali tokom prethodnog mandata, za očekivati je da se ta podrška jedino može očekivati od opozicionih stranaka. Međutim, šta ako te stranke ne budu mogle osigurati prohodnost zakona u Domu naroda?

U više navrata smo mogli vidjeti da broj ruku u Narodnoj skupštini RS-a, koja bira pet delegata u Klub Srba na državnom nivou, ne mora nužno biti pretočena u odnos snaga u Domu naroda.

Tako je SNSD, barem u jednom dijelu mandata, imao kontrolni paket kroz četiri delegata u državnom Domu naroda, iako im broj zastupnika u NSRS nije garantovao takvu situaciju. Istini za volju, to je bio kontroverzan proces koji je regulisan odlukom Suda BiH, ali je i nakon toga SNSD ostao na tri delegata, što su koristili za blokade rada Doma naroda.

Naravno, odnos snaga u NSRS se ne može predvidjeti, ali prijedlog koji je uputila Ćudić se mora staviti u kontekst političke realnosti u BiH.

Imajući u vidu SNSD-ove stavove prema EU, jedan od njegovih temelja mora biti neka vrsta izborne pobjede opozicije u RS-u, kao i da oni ostanu pri svojim ranijim proevropskim stavovima.

Tanja Topić: Ideja je suviše proevropska

U komentaru za Klix.ba, politička analitičarka Tanja Topić naglašava da je prijedlog zanimljiv, ali da je problem u političkom mentalitetu u BiH.

"S obzirom na naš politički mentalitet, na sklonost ka izigravanju dogovora kako prema EU tako i međusobno, ova ideja Sabine Ćudić, koliko god djelovala razumno i imala uporište u političkom iskustvu, jednostavno je suviše proevropska i teško ostvariva, posebno jer je zamišljena na svim nivoima vlasti", rekla je Topić.

Dala je i dodatno pojašnjenje zbog čega sumnja u izvodivost ovog prijedloga.

"On ne može izdržati pritisak partijskih partikularnih i sitnosopstveničkih interesa. Ona obavezuje na poštivanje dogovora i potpisanog, a živimo u podneblju u kojem zakone i procedure krše oni koji su ih donijeli", naglasila je Topić.

Zanimljiv prijedlog koji ipak zavisi od previše faktora

Prijedlog koji je stigao je svakako zanimljiv i predstavljao bi ogromnu promjenu u odnosu na dosadašnji način funkcionisanja zakonodavnih institucija u BiH.

Također, u kontekstu evropskog puta BiH i potencijalnog otvaranja pregovora, provođenje ovog prijedloga bi moglo imati opipljive rezultate za građane naše zemlje.

Ipak, politička realnost u BiH je neumoljiva. Kada se uzme u obzir da se za implementaciju prijedloga očekuje disciplina velikog broja različitih stranaka da odole dogovoru o ulasku u vlast, čekanje nekoliko mjeseci na formiranje Doma naroda i iščekivanje iz kojih stranaka će doći delegati, kao i činjenica da o svim pojedinostima zakona još nema dogovora čak ni s opozicijom iz RS-a, jasno je da se provođenje teško može očekivati.

Politička paradigma, posebno u državi komplikovanog uređenja i još komplikovanijih internih odnosa kao što je BiH, se mijenja izrazito teško. Ovaj prijedlog je svakako korak u dobrom smjeru, ali je i trenutno izrazito teško provodiv.