Evropski dan zaštite podataka: BiH treba usvojiti novi zakon i poboljšati ovu oblast
Naglašeno je da je dan zaštite podataka važan kako bi se podigla svijest javnosti o ovom značajnom pitanju koje predstavlja osnovu svakog demokratskog društva i bitnog aspekta ljudskih prava.
Dragoljub Reljić, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, je kazao da se već 12. put obilježava ovaj dan u našoj državi. Dalje je govorio o planovima za 2021. godinu te naglasio da su postavljeni visoki ciljevi.
"Najvažniji cilj je donošenje novog zakona o zaštiti ličnih podataka u BiH. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mi smo preuzeli obavezu da zaštitu ličnih podataka uskladimo s evropskim zakonodavstvom. To je uređeno 2006. godine, međutim u međuvremenu je Evropski parlament donio nove propise i poboljšao zaštitu ličnih podataka svih svojih građana i mi smo u obavezi da to implementiramo", kazao je Reljić.
Naglasio je da se zakon trenutno nalazi u Ministarstvu civilnih poslova BiH, a da bi na odlučivanje u Vijeće ministara BiH mogao ići možda već u februaru, a zatim u daljnju proceduru u Parlament.
Reljić je pojasnio da je Agencija na neki način kontrolor koji izdaje rješenja i kažnjava predstavnike javne vlasti koji ne poštuju propise, međutim imaju problema u samoj Agenciji.
"Više od sedam godina nije data saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji agencije, a tri saziva Vijeća ministara su se promijenila u tom mandatu. Imamo kancelariju od 20 kvadrata u kojoj boravi šest inspektora koji primaju stranke, daju mišljenja, još nismo dobili mogućnost da naši inspektori imaju svoje vozilo. Svake godine se i budžet agencije smanjuje za 10 posto, ali nikome nije jasno zašto", rekao je.
Pomoćnica direktora za Sektor za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar Samira Čampara je iznijela statističke podatke koji se odnose na poslovanje agencije u prošloj godini.
"Zaprimljeno je 168 prigovora nosilaca ličnih podataka od čega je riješeno njih 108. Po prijavama građana pokrenut je 101 postupak po službenoj dužnosti, s tim da je agencija riješila skoro sve njih. Zbog nedostatka kapaciteta Agencije svi postupci se ne mogu riješiti u ovoj godini, već se oni prebacuju u narednu. Izdata su i 142 stručna mišljenja po zahtjevima različitih subjekata", naglasila je.
U prošlogodišnjem periodu, kako je navela, izdato je i 10 prekršajnih naloga te je Sud BiH donio 10 presuda po tužbama protiv agencije. U devet slučajeva je potvrdio odluke agencije, dok u jednom nije, pa je on vraćen na ponovno odlučivanje.
Pandemija je i u agenciji obilježila prošlu godinu, najviše prigovora su zaprimili zbog objave ličnih podataka osoba koje su zaražene, kao i onih koje su u karantinu. Zbog toga je agencija zabranila svim institucijama i ustanovama u BiH da objavljuju te podatke.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
