Evropska komisija sutra objavljuje Paket proširenja: BiH spora u postizanju rezultata
Prema navodima Evropske komisije Bosna i Hercegovina je bila veoma spora u protekloj godini u postizanju rezultata u prioritetima koji proizilaze iz reformskog procesa.
U izvještaju o Bosni i Hercegovini se navodi da zemlja mora ubrzati reforme koje su orijentisane ka EU kako bi se riješili i duboko ukorijenjeni strukturalni problemi koji su bili prepreka za napredak zemlje.
Od Bosne i Hercegovine se traži da se pozabavi prioritetima koji se tiču socioekonosmkih reformi, jačanja vladavine prava i javne uprave u skladu s evropskim standardima, kao i poboljšanja saradnje na svim nivoima.
Mehanizam koordinacije o pitanjima koja su vezana za EU je bio efikasan u izradi određenog broja odgovora koji su neophodni za izradu mišljenja EK o aplikaciji BiH za punopravno članstvo u EU, stoji u dokumentu.
"Adektavno funkcionisanje ovog mehanizma će ostati ključno kako bi zemlja bila u stanju da se suoči s rastućim izazovima u procesu eurointegracija", poručuje se u izvještaju o BiH.
Od Bosne i Hercegovine se također traži da hitno usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona te da se pozabavi odlukama Ustavnog suda.
U povodu dijelova izvještaja koji su objavili mediji razgovarali smo sa zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Majom Gasal-Vražalica koja ističe kako tempo sprovođenja reformi u našoj zemlji ide "baš onim tempom koji diktira Evropska komisija".
"Ne mogu da vjerujem da sada pred izbore daje svoje mišljenje, odnosno nakon što su preko čudnovatog recepta za kolače postigli usvajanje seta zakona o akcizama. Mogli su po istom receptu da nam odrade i vladavinu prava i socioekonomske reforme o kojima pričaju. Međutim, kada dođu u posjetu BiH oni samo aplaudiraju i hvale pa čovjeku dođe da se pita da li su uopće došli u istu zemlju", rekla je Gasal-Vražalica.
Kako kaže, ništa se u BiH ne dešava mimo onoga što Evropska unija želi da se dešava. Ona se pita u kojem smislu uopće Evropska komisije apeluje na usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kada političke stranke pregovaraju pod okriljem Delegacije Evropske unije u BiH o izmjenama neustavnih odredbi zakona.
"Oni tačno vide ko vrši blokade i ko uslovljava. Što ne reaguju? Zbog čega predstavnicima HNS-a ne kažu da BiH treba izgledati baš kao i države iz kojih dolaze diplomate EU koje ovdje primaju plate, hodaju po ručkovima i u svojim rezidencijama održavaju pregovore o Izbornom zakonu BiH", kazala je Gasal-Vražalica.
Ona ističe da BiH ni u jednom kontekstu ne treba izgledati drugačije od matičnih zemalja evropskih diplomata koji se vode principom kako se mi u BiH trebamo dogovoriti. Gasal-Vražalica se pita i ko će se uopće dogovarati kada se na vlasti nalaze oni isti lideri koji se 20 godina ne mogu ni o čemu dogovoriti.
"Dakle, sve u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH dešava se u skladu s tim kako predstavnici Evropske komisije žele. Ponavljam, oni ni u jednom trenutku nisu potencirali da izborno zakonodavstvo u BiH treba biti kao u demokratskim i građanskim zemljama, poput onih iz kojih oni dolaze", zaključila je Gasal-Vražalica.
