Evo koliko su osnovne životne namirnice koštale u opkoljenom Sarajevu i kako su neki profitirali na patnji ljudi

Novac često nije imao pravu vrijednost, pa je među građanima zaživio metod razmjene. Najčešće su se mijenjale cigarete za drugu robu, a formirani su i neslužbeni cjenovnici za osnovne namirnice.

Prema jednom takvom cjenovniku, kilogram sirove kafe koštao je između 100 i 120 DEM (njemačkih maraka), dok je kilogram pržene kafe iznosio 160. Kilogram šećera bio je 70 do 100, marmelada se prodavala za 30, a litar ulja dostizao je 80. Feta sir u pakovanju od 450 grama koštao je 25 DEM, dok je vlada nestašica putera i jaja što znači da za njih da gotovo i "nije bilo cijene", objavljeni su na web stranici Sarajevopodopsadom.

Isto je važilo i za mlijeko, meso, ribu i pojedine vrste konzervi koje su bile izuzetno rijetke. Konzerva pilećeg nareza iznosila je oko 25 DEM, a popularna IKAR konzerva 5 do 7 njemačkih maraka. Flaširana Coca-Cola prodavala se po cijeni od 10, čokolada je bila 8, dok je vreća drva koštala između 15 i 20 DEM.

Cjenovnik bilježi i cijene povrća, koje je često bilo dostupno tek povremeno. Kilogram crvenog luka iznosio je oko 20 DEM, bijeli luk 90 DEM, a krompir je bio posebno skup i na pijacama se pojavljivao rijetko. Zeleno povrće poput žare prodavalo se u hrpicama za otprilike 10 DEM, dok je grah iz humanitarne pomoći, pakovan po jedan kilogram, koštao oko 4 DEM.

Voće je u pojedinim razdobljima bilo gotovo nemoguće pronaći, pa je u cjenovniku zabilježeno da ga "nije bilo" u prodaji. S druge strane, cigarete su imale jasno utvrđenu vrijednost.

Tri kutije Drine cijenjene su oko 20 DEM, dok je "WBR" u rinfuzi bez filtera vrijedio približno 4 DEM. Dvije kutije Marlboro cigareta na pijaci su dosezale cijenu od oko 25 DEM i često su služile kao sredstvo razmjene za druge proizvode.

Ovi podaci ilustriraju koliko je svakodnevni život u opkoljenom Sarajevu bio prilagođen ratnim uslovima, u kojima su se vrijednosti mjerenja cijena i načini nabavke hrane i potrepština u potpunosti razlikovali od uobičajenih tržišnih okolnosti.

Vrijednost tadašnje jedne njemačke marke može se mjeriti u iznosu jednog eura danas.

Kada se govori o cijenama namirnica za vrijeme opsade Sarajeva onda treba spomenuti i ratne profitere.

Ratni profiteri za vrijeme opsade Sarajeva bili su pojedinci ili grupe koji su tokom rata ostvarivali veliku materijalnu korist iskorištavajući nestašice, haos i patnju stanovništva.

Tokom opsade Sarajeva, grad je bio gotovo potpuno odsječen pa je nedostajalo hrane, lijekova, goriva, struje i vode. Preprodaja osnovnih životnih namirnica išla je po ogromnim cijenama, a pojedini pripadnici političkih, vojnih ili paravojnih struktura optuživani su za bogaćenje.

Ratni profiteri su iskorištavali i Tunel spasa ispod aerodroma za ilegalnu trgovinu, pored njegove ključne uloge za opstanak grada.