Europlakat više od godinu dana koristi lokacije za bilborde u KS iako je raskinut ugovor s Vladom
Dokumenti koji su u posjedu portala Klix.ba pokazuju da je priča veoma zamršena, ali jasno je da je Europlakat dugovao Vladi KS 81.000 KM, zbog čega je ugovor raskinut, da je nakon raskida ugovora koristio lokacije za bilborde bez plaćanja naknade i da nema pravo na korištenje lokacija do okončanja sudskog postupka. Evidentno je i da Ministarstvo saobraćaja KS, odnosno Direkcija za puteve KS nije izvršila svoj dio posla koji je naveden u Aneksu ugovora između Europlakata i Vlade KS i nakon raskida poduzela sve radnje da bilbordi budu uklonjeni.
"Pravo na postavljenje reklamnih panoa Europlakat je ostvario na dva tendera i jedini smo u KS na osnovu tih tendera postavili reklamne panoe. Poslije naše investicije, 2005. godine se bez ikakvih tendera uvlači konkurencija i to traje 13 godina. Europlakat je 2008. godine tužio Vladu KS zbog stvaranja nelojalne konkurencije i naš zahtjev je bio naknada štete od 28 miliona KM. Pred donošenje prvostepene presude, Vlada KS je tražila da napravimo vansudski dogovor i on je napravljen 3. juna 2013. i tada je Kanton sklonio sve reklamne panoe koji su kršili naš ugovor", priča nam svoju stranu priče direktor Europlakata Nijaz Gracić.
Tvrdi da je do novih problema došlo nekoliko mjeseci nakon potpisivanja vansudske nagodbe, kada su se na području Kantona Sarajevo pojavili novi bilbordi nacrno.
"Vatra na ulje je dodana kada smo tužili SDA zbog neplaćenih dažbina većih od 100.000 KM, da bi Elmedin Konaković (bivši premijer KS op.a.) raskinuo ugovor mjesec dana nakon što smo dobili presudu na Kantonalnom sudu. Ugovor je dvostrano obavezujući i mi nismo prihvatili da je raskinut, obratili smo se sudu i sud je dao mišljenje da će se čekati do konačne sudske presude. Niko ne osporava pravo na raskid ugovora, ali morate platiti naknadu štete. Oni su našli da nismo platili nekih 45.000 KM, a mi smo to platili isti dan kada je ugovor raskinut. Mi smo se prije raskida ugovora žalili jer vansudski dogovor nije ispoštovan u cijelosti. Europlakat je trebao dobiti još neke lokacije koje nismo dobili i sve je trebalo biti ucrtano u Elaborat o postavljanju reklamnih panoa", tvrdi Gracić.
Navodi da je ugovor s Vladom KS potpisan do 2025., uz mogućnost produženja za pet godina, odnosno do 2030. godine.
"Ugovor je za Europlakat važeći sve dok sud ne odluči drugačije i ne ustanovi ko je kome i koliko dužan. Moje pitanje je kako je Općina Centar našoj konkurenciji dala dozvole za postavljanje 33 panoa kada nema tenderski dobijenu dokumentaciju? Ko je od 2005. do danas omogućio da jedna firma bez tendera ostvari prihod od 40 miliona KM? Kako je moguće da su do 2013. radili na nacrno, a da u oktorbu 2013. dobiju papire i od nelegalnog postanu legalni biznis? Općina Centar izdaje urbaništičke i građevinske dozvole našoj konkurenciji po nalogu Nermina Drnde bez Elaborata koji nijedna općina nije usvojila. U cijelu priču je uključena i Austrijska ambasada u BiH jer su Austrijanci suvlasnici kompanije. Vlada može silom skloniti bilborde, ali to će samo povećavati njene troškove ako sud odluči u našu korist", ističe direktor Europlakata.
Druga strana priče
Vansuduska nagodba o kojoj Gracić priča službeno se zove Aneks ugovora o pravu postavljanja novih nadstrešnica na trolejbuskim, autobuskim i minibuskim stajalištima, a postignuta je 2013. godine jer su obje strane utvrdile da se evidencije međusobnih dugovanja i potraživanja ne podudaraju zbog različitog osnova za obračun naknada od 2004. godine. Nakon potpisivanja sporazuma Direkcija za puteve KS je deblokirala račune Europlakata koji su bili blokirani zbog dugovanja, a Europlakat je povukao sve tužbe protiv Vlade KS. No, problem je nastao jer Europlakat do 15. decembra 2016. godine nije izvršio uplatu od 200.000 KM, što je prema Aneksu ugovora bio dužan učiniti. Član 5. Aneksa definira da Direkcija za puteve KS u protivnom ima pravo na raskid ugovora i poduzimanje radnji za uklanjanje bilborda.
"Dana 16. maja 2013. godine Vlada KS je donijela zaključak kojim je dala saglasnost na Sporazum o poravnanju i potpisivanje Aneksa Ugovora o pravu postavljanja novih nadstrešnica. Vlada KS je ugovor od 16. januara 2000. godine raskinula 9. februara 2017. godine zbog neplaćanja obaveza po ugovoru. U trenutku raskida ugovora privredno društvo je po osnovu naknade za korištenje reklamnih panoa dugovalo iznos od 81.000 KM. Europlakat je 2006. godine tužio Vladu KS zbog raskida ugovora i naknadu štete od milion KM. Nakon što je Vlada jednostrano raskinula ugovor, Europlakat je u martu prošle godine ponovo tužio Vladu KS", kazali su nam iz Direkcije za puteve KS.
Tvrde da Kanton Sarajevo u ovom slučaju neće biti oštećen zbog neplaćanja za korištenje reklamnih panoa jer će Pravobranilaštvo KS pokrenuti tužbu protiv Europlakata za neplaćanje naknade korištenja reklamnih panoa u periodu nakon raskida ugovora. Prema našim saznanjima, Kanton Sarajevo bi od lokacija za bilborde od svih kompanija koje ih koriste na godišnjem nivou mogao zarađivati blizu dva miliona KM.
Općinski sud u Sarajevu dva puta odbio prijedlog Europlakata
Ni Europlakatu ni Direkciji za puteve KS u prilog ne ide činjenica da je Općinski sud u Sarajevu dva puta kao neosnovan odbio prijedlog Europlakata za korištenje lokacije i zabrane rušenja panoa do okončanja postupka. To znači da je bilborde nakon raskida ugovora trebao ukloniti ili Europlakat ili direkcija.
U rješenju donesenom 1. septembra prošle godine stoji da se odbija prijedlog predlagača osiguranja (Eruoplakat op.a.) za određivanje privremene mjere osiguranja kojom je traženo da se protivniku osiguranja, u ovom slučaju FBiH, Vladi KS, Ministarstvu saobraćaja KS, Kantonalnom pravobranilaštvu KS i Direkciji za puteve KS, zabrani izdavanje naloga za rušenje reklamnih panoa u vlasništvu Europlakata. Kompanija je zabranu izdavanja naloga tražila i za sve inspekcijske službe u KS. Prijedlog je odbijen kao neosnovan.
U prijedlogu Europlakta dostavljenom sudu navodi se da tuženi (Vlada KS op.a.) nisu zaključili posebne ugovore i anekse na postojeće ugovore kojim bi regulisali lokacije koje nisu obuhvaćene Elaboratom, da nisu izvršili izmjene i dopune Elaborata u skladu s prijedlogom lokacija koje su sastavni dio sporazuma, da nisu ponudili nove lokacije te da nisu ispoštovali odredbu da neće dozvoliti trećem pravnom subjektu postavljanje reklamnih ormarića na udaljenost od 200 metara u pravcu linije svakog stajališta.
Kao razlog za neplaćanje duga, kako se navodi u tadašnjem rješenju Općinskog suda, a prema tvrdnjama tuženih, Europlakat je navodio tešku finansijsku situaciju. Međutim, pravna zastupnica Europlakata je tvrdila da su sve obaveze izmirene te da su u slučaju kašnjenja plaćene kamate.
Općinski sud u Sarajevu je kao neosnovan 29. novembra odbio i drugi, isti prijedlog Europlakata. Zakonski zastupnik Vlade KS na jednom od ročišta je naveo da je Aneksom i Sporazumom iz 2013. godine predviđeno da će Direkcija za puteve pokrenuti postupak jednostranog raskida ugovora i uklanjanja reklamnih panoa u slučaju da Europlakat ne izvrši uplatu ukupnog novčanog iznosa od 200.000 KM najkasnije do 15. decembra 2016. godine. Europlakat je uplatio 119.000 KM.
Europlakat se oglušio na svaki zahtjev inspekcijskih službi
Kompanija je ranije upozorena na nepoštivanje Ugovora zbog postavljanja reklamnih panoa tipa električni displeja umjesto odobrenih jumbo panoa bez saglasnosti Direkcije za puteve. Tada se direkciji obratilla i Policijska uprava Centar pitanjem da li je izdata dozvola za postavljanje električnih displeja, jer oni ometaju vozače prilikom vožnje i tako ugrožavaju saobraćaj.
Također, općinske službe za inspekcijske poslove Europlakatu su 2017. godine dostavile osam zahtjeva za uklanjanje panoa i vraćanje terena u prvobitno stanje, što kompanija nije učinila.
Tokom ročišta o prijedlogu Europlakata, zastupnik tuženih je naveo da kompanija ni 2015. nije izmirivala obaveze, zbog čega je na koncu raskinut ugovor od 6. januara 2000. i Aneks ugovora od 3. juna 2013. godine, a Ministarstvu saobraćaja, odnosno Direkciji za puteve KS naređeno da poduzmu radnje za uklanjanje svih oblika oglašavanja.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove kazali su nam da je Direkcija za puteve Kantona Sarajevo u dva navrata zahtijevala da se izvrši inspekcijski nadzor nad postavljenim reklamnim znakovima firme Europlakat i njihovo uklanjanje s mjesta na kojima su postavljene, a kao razlog je naveden raskid ugovora. Međutim, iako je Općinski sud Sarajevo odbio prijedloge Europlakata za osiguranje, ističu da ne mogu poduzimati nikakve radnje, jer Europlakat do okončanja postupka koristi sve lokacije dodijeljene ugovorom.
"Federalna uprava za inspekcijske poslove, Inspekcija za ceste, 26. septembra 2017. godine je izvršila inspekcijski nadzor nad cjelokupnom dokumentacijom i ugovorima koje posjeduje nadležni upravitelj Direkcija za puteve Kantona Sarajevo, a u vezi s navedenim zahtjevom. Do okončanja sudskog spora po ovom predmetu Inspekcija za ceste ne može poduzimati nikakve upravne mjere naspram učesnika u ugovoru, te je tačna vaša konstatacija da Europlakat d.o.o. Sarajevo i dalje koristi sve lokacije dodijeljenje navedenim ugovorom do okončanja sudskog spora", navode iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Ugovorom iz 2000. godine i Aneksom ugovora iz 2013. godine Europlakat koristi 77 jumbo panoa i 77 city light znakova.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
