"Ono što je u centru našeg susreta jest jačanje evropske perspektive tih zemalja", izjavila je u petak austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik, čija zemlja predsjeda Evropskom unijom.
"Naravno, ne treba djelovati ishitreno, primoravati bilo koga, ali ih ne smijemo ni kočiti na njihovom putu", nastavila je ona.
Austrijska ministrica, čija zemlja pruža tradicionalnu podršku zemljama Balkana, zatražila je od članica EU da "ne dovode u pitanje ono što su obećale", pod izgovorom "zamora od proširenja".
Na samitu u Solunu 2003. Evropljani su se obavezali da će pružiti jasnu evropsku perspektivu ovim zemljama.
Otada je svaka napredovala prema putu EU-a - Hrvatska je najviše otišla naprijed i u oktobru je otvorila pregovore o priključenju. Makedonija je u decembru dobila status zvaničnog kandidata za ulazak u EU, dok bi Albanija trebala uskoro zaključiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Što se tiče Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine, one su prošle jeseni započele pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što predstavlja prvi korak ka evropskoj integraciji.
Ne protiveći se dugoročno priključenju, neke zemlje članice insistiraju da EU ima izbalansiran stav između svojih obećanja o integraciji i napredaka koje one zahtijevaju od Balkana.
"Treba biti realan, ponoviti evropsku perspektivu, ali također i kriterije prihvatanja u EU", potvrdio je francuski diplomatski izvor.
Kapacitet prihvata novih zemalja je jedan od kriterija za proširenje utvrđen 1993. na samitu u Kopenhagenu. Taj koncept, vrlo fleksibilan, koji integrira ekonomske ili institucionalne aspekte, poprimio je mnogo na značaju posljednjih mjeseci u razgovorima Dvadesepeterice, koji se sve više protive prijemu novih zemalja u EU.
Napredovanje svake zemlje na putu ka EU je također uvjetovano u ekonomskom i političkom domenu. Za Beograd i Sarajevo to je potpuna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, hapšenje ratnih zločinaca, posebno Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Ministri bi trebali u subotu podržati volju Evropske komisije, koja je u januaru zatražila da se poboljša trgovinska razmjena i promet ljudi između EU-a i zemalja Balkana, posebno da se olakša vizni režim.
"Ne vjerujem da ćemo objaviti kraj izdavanja viza, to je nemoguće. Ali to je cilj kojem težimo, naročito mladi", rekla je Ursula Plassnik, dodavši pritom da 80 posto mladih Srba nikada nije napustilo svoju zemlju.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
