Insistirala Hrvatska
464

EU usvojila "Strateški kompas", Nizozemska žali jer se uz BiH veže pojam konstitutivni narodi

D. Be.
Hrvatski premijer Andrej Plenković zadovoljan ishodom (Foto: EPA-EFE)
Hrvatski premijer Andrej Plenković zadovoljan ishodom (Foto: EPA-EFE)
Ministri vanjskih poslova i ministri odbrane zemalja članica EU usvojili su Strateški kompas odnosno viziju odbrambenog razvoja Evropske unije za narednih pet do 10 godina.

Strateški kompas EU je dokument koji bi trebao donijeti jasne političke i strateške smjernice o pristupu Evropske unije u sigurnosti i odbrani.

Na insistiranje Hrvatske u dokumentu se navodi "konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini".

U dijelu dokumenta u kojem se govori o strateškom okruženju, kaže se da je EU okružena nestabilnošću i sukobima te suočena s ratom na svojim granicama, s opasnom mješavinom oružane agresije, ilegalne aneksije, krhkim državama, revizionističkim silama i autoritarnim režimima, prenosi Hina.

Hrvatski lobi u Briselu

U pogledu Zapadnog Balkana kaže se da sigurnost i stabilnost u tom području još nije zagarantovana i zbog sve većeg stranog uplitanja, uključujući i kroz dezinformacijske kampanje, kao i zbog mogućeg prelijevanja sadašnje sigurnosne situacije u Evropi.

''U tom pogledu, od posebnog je interesa podržati suverenost, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i reformski proces na njenom evropskom putu'', stoji u dokumentu u kojem se također navodi i važnost dijaloga između Beograda i Prištine.

Hrvatska novinska agencija javlja da uprkos insistiranju Hrvatske spominjanje konstitutivnih naroda nije išlo bez otpora, pa je bilo potrebno lobiranje i diplomatski napori premijera Andreja Plenkovića i vlada da bi se došlo do takve formulacije.

"Nakon usvajanja na razini Vijeća, dokument će krajem ove sedmice podržati i čelnici država članica na svom samitu u četvrtak i petak u Briselu. Na Plenkovićevu inicijativu, na summitu će se razgovarati i o Bosni i Hercegovini. Premijer Plenković osvrnuo se i na situaciju u BiH", navodi Hina.

Na dokumentu se radilo dvije godine i bit će usvojen od šefova vlada EU u četvrtak.

"Postoji jedan dio koji se odnosi na jugoistok Europe, na BiH. Na insistiranje RH uvrštene su reference o konstitutivnim narodima. Nije bilo jednostavno, ni lagano, radili smo na tome dugo i uspjeli smo. Smatram da je to jako dobro i korisno za Hrvate u BiH, ali i za sva tri naroda u BiH'', rekao je Plenković, dodavši da će se na njegovu inicijativu u četvrtak na Europskom vijeću održati rasprava o BiH.

Istaknuo je i da nije o tome razgovarao s predsjednikom Zoranom Milanovićem jer je to bila "inicijativa Vlade, mene, ministra. Mi smo to odradili kako smatramo da je najbolje. Pretpostavljam da su ga njegovi savjetnici brifirali, rekao je.

''Ja mislim da mi moramo čuvati stabilnost jugoistoka Evrope u ovim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu. Nikako ne bi bilo dobro da dođe do destabilizacije u nekoj od nama susjednih zemalja. To je jasno svakome i mi ćemo sve što radimo raditi kako bi tema sigurnosti i stabilnosti bila broj jedan. To je dobro za naše ekonomije, financijsku stabilnost, turističku sezonu, međusobne odnose. Svi su svjesni da prostor jugoistoka Europe trebamo sada jakim i velikim angažmanom Evropske unije i naših partnera držati stabilnim'', istaknuo je Plenković.

Nizozemska nezadovoljna zbog pojma konstitutivnosti

Nizozemska je izrazila žaljenje što je u tekst Strateškog kompasa EU uvrštena konstitutivnost naroda u BiH, što je za njihj predstavlja diskriminatorni koncept.

"Nizozemska pozdravlja usvajanje Strateškog kompasa za sigurnost i odbranu. Međutim, žali zbog činjenice što je tekst dopunjen kako bi sadržavao referencu na diskriminirajući koncept konstitutivnih naroda", stoji u posebnoj izjavi koju je Nizozemska objavila nakon usvajanja teksta.

Nizozemska navodi da njezin pristanak na tekst ni na koji način ne signalizira promjenu pozicije vlade o osiguranju ravnopravnosti i nediskriminacije svih građana, naročito kroz provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

Naglašava da se ne bi trebao poduzeti nikakav zakonodavni ili politički korak koji bi učinio izazovnijom provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava ili bi dodatno produbio etničke podjele.

U presudi u predmetu Sejdić-Finci i u još nekoliko slučajeva Evropskog suda za ljudska prava je presudio da su pravila za izbor članova Predsjedništva BiH diskriminatorna prema pojedincima koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda.