Radi se o namjeri koja je u parlamentu EU naišla na oštro negodovanje, javlja Radio Deutsche Welle.
Građani zemalja koje nisu članice EU za vizu za ulazak u jednu od zemalja članica Unije plaćaju 35 eura. Ovo bi se moglo promijeniti nakon sastanka u Luxembourgu.
Naime, planirano je da se cijena viza za pojedine zemlje poveća na 60 eura. Povećanjem bi mogle biti pogođene zemlje jugoistočne Evrope, kao što su Srbija i Crna Gora, BiH i Albanija. Međutim, lista još nije konačna.
Viza za prolazak i boravak u nekoj od zemalja članica EU i dalje bi trajala tri mjeseca. Povećanje cijena viza je predložila Francuska koja na taj način želi doći do sredstava za plaćanje nove sigurnosne tehnologije koju na svojim granicama želi ugraditi EU.
Poslanica u Evropskom parlamentu Angelika Ber smatra da je to pogrešan signal pogotovo za zemlje jugoistočne Evrope koje su kandidatkinje za prijem u EU.
"To je samo po sebi jedan paradoks. Uza sve to se Balkan predstavlja na negativan način. Moramo korigirati sliku koju ljudi imaju o situaciji u BiH. I tamo ima mladih koji žele studirati na slobodnim univerzitetima u Evropi kako bi za svoju zemlju izgradili perspektive za budućnost. Povećanjem cijena viza tim mladim ljudima ne izlazimo u susret. Mladi sebi prije svega to ne mogu priuštiti, privreda će biti blokirana a to objasniti željom za poboljšanje mjera sigurnosti ustvari je paradoks, što politilčki nije legitimno", kazala je Ber.
Evropska komisija vidi dobre razloge da slijedi ovu politiku: zemlje koje ne žele biti pogođene povećanjem cijena zemljama EU treba da osiguraju da će ponovo uzeti ilegalne izbjeglice. Ali još ništa nije odlučeno, kazao je Ricardo Moska, glasnogovornik komesara EU za pravosuđe i unutrašnje poslove Franca Frattinija, koji kaže da se upravo zbog toga održava sastanak u Luxembourgu.
Angelika Ber i njena frakcija svim sredstvima žele spriječiti povećanje cijena viza.
"Evropski parlament i moja frakcija se zalažu prije svega za to da ne dođe do povećanja cijena i za labaviji vizni režim. Mora se biti u stanju da se supstanci budućnosti zapadnog Balkana za mlade, za studente, ali i za privredne veze, napokon otvore vrata i dozvoli slobodno putovanje", zaključuje ona.
