Enormni iznosi na računima bivših direktora Aluminija, hiljade KM za Swarovski nakit
Prema do sada neobjavljenom izvještaju Finansijske policije o poslovanju mostarskog Aluminija bivša uprava na čelu sa nekadašnjim direktorom Ivom Bradvicom potpisivala je Ugovore o prodaji robe na osnovu ulaznih faktura Petrol Oila isključivo sa kompanijom FCA Kopar, ne uzimajući u obzir druge i povoljnije cijene.
Pored toga, upravni odbor Aluminija je 2. marta 1998. godine donio odluku kojom se odobrava kupovina poslovnog prostora B u Zagrebu površine 177.09 m2 u vrijednosti od 2.703.158,42 kuna, koji je kupljen od dioničkog društva za graditeljstvo TEMP-O, a mostarsku kompaniju u toj kupovini zastupao je nekadašnji generalni direktor Aluminija Mijo Brajković.
Već 2005. godine Nadzorni odbor Aluminija donio je odluku o prodaji poslovnog prostora zagrebačkom FEAL-u ..."s obzirom na dugogodišnju uspješnu saradnju između Aluminija i FEAL-a, kao i na zajednički interes osnivanja tvrtke Fe-al d.o.o Mostar, te radi daljnje poslovne saradnje, kao i ostvarivanja što boljih rezultata proizvodnje i prodaje aluminijskih proizvoda“.
Prema procjeni Ministarstva finansija Republike Hrvatske, poslovni prostor B plaćen je 1.175.410, 77 kuna, odnosno 154.273,06 eura, više od vrijednosti, a finansijska policija ustanovila je da je poslovni prostor naknadno prodan za 472.000,20 kuna, odnosno 61.950,19 eura manje od kupovne cijene.
Enormne nagrade direktorima za "nemjerljive doprinose"
Nadzorni odbor Aluminija je 13. januara 2005. godine usaglasio tačku o odlasku u penziju generalnog direktora Mije Brajkovića, odnosno usaglasio je otpremninu u vrijednosti od 100.000 eura za Brajkovića, te naknadu za njegov dalji angažman u iznosu od 15.000 KM.
Također, Aluminij je 28. decembra 2005. godine donio odluku da se Brajkoviću isplati iznos od 100.000 eura na ime nagrade, uz obrazloženje da je Brajković dao "nemjerljiv doprinos tokom modernizacije“ Aluminija. Odluku o isplati 100.000 eura nagrade Brajkoviću potpisao je predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Ivo Lasić.
U izvještaju stoji da je na temelju kopije uplatnica utvrđeno da je Miji Brajkoviću 10. janura 2006. godine uplaćeno 195.583 KM na tekući račun, kao i 68,970 posto poreza na dodatna primanja u iznosu od 134.893,60 KM.
Dvije godine poslije, 19. oktobra 2007. godine, Nadzorni odbor Aluminija odlučio je ponovo nagraditi Brajkovića, te mu isplatiti iznos od 100.000 eura na ime nagrade do 31. janura 2008. godine. Ponovo, Aluminij je nagradu obrazložio "nemjerljivim radom i zalaganjem“.
Isto kao što je slučaj i sa prvom nagradom, finansijska policija utvrdila je da je na temelju kopije uplatnice UniCredit Banke od 11. janura 2008. godine utvrđeno da je Miji Brajkoviću uplaćeno 195.583 KM na tekući račun, te 68,970 posto poreza na dodatna primanja u iznosu od 134.839,60 KM.
Također u izvještaju se navodi da se pri donošenju odluke o nagrađivanju Brajkovića Nadzorni odbor Aluminija pozvao na član 74. Statuta u kojem se navodi o čemu Nadzorni odbor treba i može da odlučuje, te da se u navedenom članu ni pod jednom tačkom ne navodi odlučivanje o isplatama posebnih nagrada, te da je u skladu s tim odlukom o isplati posebnih nagrada Brajkoviću nanesena šteta Aluminiju u iznosu od 391.166 KM.
Nadzor odbor Aluminija je 30. aprila 2009. godine donio odluku kojom se odobrava daljnje angažovanje Mije Brajkovića na planu strateškog razvoja Aluminija uz obrazloženje da se, s obzirom na uspješan rad Brajkovića kao direktora, te njegovo veliko iskustvo u aluminijskoj industriji, gdje je dao nemjerljiv doprinos, kao i potrebu daljnjeg strateškog razvoja firme, angažuje na osnovu Ugovora o pružanju usluga specijalnog konsultanta.
Ovim Ugovorom Brajkoviću je regulisana novčana naknada za obavljanje posla u iznosu od 10.000 KM mjesečno.
Dana 24. septembra 2009. godine sa žiroračuna Aluminija uplaćena je otpremnina na tekući račun Mije Brajkovića na Hrvatsku Poštansku Banku u Zagrebu u iznosu od 1.158.432,28 (protuvrijednost 310.731,24 KM).
U zaključku izvještaja stoji da je za konsultantske usluge Brajkoviću u periodu 12. juni - 19. novembar 2009. godine isplaćeno nevjerovatnih 60.022,32 KM.
Finansijska policija FBiH ustanovila je i da je samo 2011. na knjigovodstvenom kontu reprezentacija izdvojeno 49.391,36 KM reprezentacija na ured direktora Aluminija.
"Zbog troškova izdvojenih za reprezentaciju, metodom slučajnog odabira uzeto je privredno društvo SIP d.o.o. radi utvrđivanja troškova za proizvode vezane za reprezentaciju privrednog društva Aluminij. Privredno društvo SIP d.o.o. je vršilo isporuku parfema i nakita sa Swarovskim kristalima za Aluminij d.d. Pored navedenog, privredno društvo SIP d.o.o. Mostar je također vršilo isporuku materijala i robe široke potrošnje, kao i prijevoza za privredno društvo Aluminij“, stoji u izvještaju.
Kršenje Zakona o javnim nabavkama na kupovini Swarovski, Gucci, D&G i J.Lo proizvoda
Aluminij je od SIP-a između ostalog naručivao Swarovski kristale, satove, svijećnjake, vaze, swarovske manžetne, stolne satove i privjeske za mobitele. Ukupna razlika u cijeni naručenih Swarovski proizvoda iznosi 16.902,94 KM.
Aluminiji je također naručivao i dekorativnu kozmetiku i parfeme Armani, Boss, D&G, Gucci i J.Lo, koji su očito percipirani kao vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda u BiH.
U zaključku finansijske policije stoji da Aluminij nije proveo postupak nabavke robe i usluga kao ni izvođenje radova u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama kojom bi se ostvarila znatna ušteda sredstava za reprezentaciju, nego je isti vršen u skladu sa odlukama Nadzornog odbora.
"Uvidom u ulazne fakture privrednog društva SIP d.o.o, uzorci su uzeti metodom slučajnog odabira, evidentna je razlika cijene koja je utvrđena iz kalkulacija, tj. maloprodajna cijena istaknuta u prodajnom objektu je u većini slučajeva niža od cijene koja je fakturisana i koja se nalazi na fakturama ispostavljenim Aluminiju, te nadalje predstavlja potencijalnu štetu Aluminiju u iznosu od 17.777,56 KM“, stoji u Izvještaju.
Aluminij je također naručivao ručne satove od B&B Looka iz Mostara, koji je hercegovačkom divu fakturisao račun od 46.150,69 KM.
Finansijska policija utvrdila je da je ostvaren "ekstra profit na temelju prodaje navedenih proizvoda u iznosu od 30.317,08 KM u korist privrednog društva B&B New Look", te da Aluminij ni u tom slučaju nije sproveo postupak nabavke robe i usluga u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, čime je nanesena šteta hercegovačkom preduzeću.
U izvještaju se navodi i da je Aluminij zaključio štetne anekse ugovora sa konsultantnom Deloitte iz Sarajeva vezano za angažovanje advokata za pravne poslove za koje je ispostavljen račun u ukupnom iznosu od 196.795,64 KM.
Ljubić: Naslijedili smo nagomilana dugovanja
Trenutni direktor Aluminija Nikica Ljubić kazao je za Klix.ba da je trenutna Uprava naslijedila nagomilana dugovanja prema dobavljačima i bankama, u iznosu od 220 miliona KM, od čega je čak 36 miliona stvoreno samo u prvih šest mjeseci 2014. godine.
"Aluminij negativno posluje još od 2009. godine, u kojoj je ostvaren 41 milion KM gubitka. Unatoč svemu tome, ova je uprava preokrenula taj trend, zaustavila stvaranje novih gubitaka i dovela Aluminij do pozitivnih poslovnih ishoda u posljednjem tromjesečju 2014. i u prvomu tromjesečju 2015. godine. Tako smo prvo tromjesečje ove godine zaključili s 5,6 miliona KM dobiti. Dakle, aktuelna uprava Aluminija nije odgovorna za nagomilana dugovanja i ne treba snositi odgovornost niti za jedno poslovno razdoblje osim za ono otkako je na čelu Društva“, kazao je Ljubić.
On je dodao da je na čelo Aluminija imenovan isključivo na prijedlog malih dioničara, a nikako na prijedlog bilo koje stranke, pa tako ni tada vladajućeg SDP-a.
"Ukoliko, pak, politički nekom ne odgovaram, tražim da se to otvoreno kaže javnosti i prestane neargumentirano prebacivanje tereta odgovornosti za Aluminijeva dugovanja na moja, odnosno na leđa ove uprave, jer činjenice svjedoče drukčije“, kazao je Ljubić.
Ljubić je dodao da je on 3. juna 2014. preuzeo dužnost direktora Aluminija, te da ne snosi nikakvu odgovornost za poslovne gubitke i sumnjive radnje u ovoj kompaniji prije preuzimanja dužnosti.
"Naslijeđeni dug u tolikoj mjeri opterećuje Aluminij da, kada ga ne bi bilo, danas bi Aluminij bio sasvim normalno preduzeće koje uspješno posluje i uredno servisira sve svoje obaveze i niko ga ne bi mogao spominjati u negativnom kontekstu", zaključio je Ljubić.
