Emrić optužio Tužilaštvo BiH da skriva ključni iskaz Džermina Pašića u slučaju protiv Darka Ćuluma

Optužio je rukovodstvo Tužilaštva za pristrasnost i zaštitu politički podobnih kadrova.

Prema Emrićevim riječima, krivičnu prijavu protiv Ćuluma podnijeli su 21. jula prošle godine zbog osnova sumnje da je počinio više povezanih krivičnih djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i onemogućavanje izvršenja odluka Suda i Tužilaštva BiH o lišenju slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak BiH.

Emrić je naveo da su obavijest Tužilaštva BiH o nesprovođenju istrage zaprimili 28. oktobra 2026. godine, odnosno nakon 15 mjeseci.

Dva dana kasnije, 30. oktobra, Uredu glavnog tužioca uputili su molbu za uvid u spis i produženje roka za pritužbu. Kako je istakao, glavni tužilac Milanko Kajganić odbio je zahtjev za uvid u spis, ali im je odobrio dodatni rok od osam dana za podnošenje pritužbe.

Obrazlažući razloge pritužbe, Emrić je ustvrdio da u Tužilaštvu BiH zakoni ne vrijede za policijske rukovodioce koji imaju podršku vladajućih stranačkih struktura.

On je podsjetio da je Ćulum 18. marta 2025. godine, nakon javnog poziva tadašnjeg predsjednika RS-a Milorada Dodika Srbima da napuste državne institucije, podnio neopozivu ostavku na mjesto direktora SIPA-e i napustio radno mjesto.

Emrić tvrdi da je Ćulumu time, u skladu s članom 119. Zakona o policijskim službenicima, po sili zakona prestao radni odnos, te da je prekršio član 68. stav 2. Zakona o upravi jer nije ostao na dužnosti do odluke Vijeća ministara BiH.

Dodao je da je Ćulum od 20. marta do 9. jula 2025. godine bio angažovan kao savjetnik ministra unutrašnjih poslova RS-a Siniše Kostreševića, te da je upravo 9. jula, na dan kada je Sud BiH ukinuo rješenje o pritvoru Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću, povukao ostavku i obavijestio Nezavisni odbor da se vraća na čelo SIPA-e.

Prema Emrićevim navodima, Ćulum se 14. jula 2025. godine, nakon 116 dana odsustva, vratio u sjedište agencije čime je, kako smatra, neovlašteno uzurpirao funkciju direktora.

Tužilaštvo BiH je u obrazloženju odluke o nesprovođenju istrage navelo da Ćulum nije počinio krivično djelo napada na ustavni poredak jer se njegove radnje nisu odnosile na nasilno rušenje vlasti niti su ugrozile stabilnost države, budući da je SIPA nastavila funkcionisati.

Emrić je ovakvu ocjenu nazvao "notornom neistinom", tvrdeći da je Tužilaštvo moralo ispitati širi kontekst i povezanost njegovih postupaka s drugim osobama.

Zastupnik NES-a iznio je niz primjedbi i na sam tok postupka u Tužilaštvu BiH. Naveo je da su prošle godine dobili informaciju da u predmetu postupa tužilac Igor Dubak, da bi obavijest o nesprovođenju istrage potpisala tužiteljica Vedrana Jovičić, što je glavni tužilac Kajganić kasnije objasnio kao "tehničku grešku" u ranijem dopisu.

Emrić smatra da tužiteljica Jovičić nije smjela postupati u ovom predmetu jer je zamjenik glavnog tužioca Džermin Pašić 11. novembra 2025. godine podnio krivičnu prijavu protiv nje i glavnog tužioca Kajganića zbog sumnje na zloupotrebu položaja u predmetu "napad na ustavni poredak" protiv Dodika, Stevandića i Viškovića.

Zbog toga su Emrić i Mehmedović zatražili da Kajganić o ovoj nespojivosti obavijesti Kolegij Tužilaštva BiH i izuzme se iz daljeg postupanja po pritužbi.

Također, Emrić je optužio postupajuću tužiteljicu da je na četvrtoj stranici obavijesti parafrazirala iskaze svih svjedoka osim iskaza Džermina Pašića, navodeći samo da je on saslušan u vezi sa službenom zabilješkom o komunikaciji s Ćulumom, bez iznošenja njenog sadržaja. Prema Emrićevoj ocjeni, taj iskaz je izostavljen jer se "nije uklapao u ciljani narativ odluke".

Na kraju obraćanja, Emrić je naveo da su upozorenja koja on i Mehmedović iznose o stanju u pravosuđu potvrđena i u posljednjem izvještaju Evropske komisije. Prema njegovim riječima, u tom dokumentu se konstatuje da su se Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) i Ured disciplinskog tužioca pretvorili u "nijeme posmatrače", te da su disciplinski postupci postali "farsa".

Emrić je poručio da će nastaviti javno ukazivati na postupanje pravosudnih institucija i tražiti odgovornost i smjene nosilaca pravosudnih funkcija, ističući da to nije politička izjava već potreba za popravljanjem stanja u pravosuđu BiH.