Ekološki alarm u Goraždu: Građani u ponedjeljak blokiraju deponiju Šišeta, struka upozorava na skrivene opasnosti

Višegodišnje nekontrolisano odlaganje miješanog komunalnog, organskog i industrijskog otpada na ovoj lokaciji kulminiralo je u zadnjih mjesec zbog učestalih požara.

Struka godinama šalje upozorenja jer se unutar deponije odvija stalna mikrobiološka razgradnja otpada, a u dubokim slojevima, gdje nestaje kisika, uspostavljaju se takozvani anaerobni uslovi koji dovode do intenzivnog stvaranja deponijskog gasa, koji prvenstveno čine metan i ugljen-dioksid.

Sendžana Muslić, doktorantica Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra da ovaj proces neće prestati kada se otpad prestane dovoziti već može trajati decenijama.

Najveća prijetnja je metan koji je izuzetno zapaljiv i u kontaktu sa zrakom može formirati eksplozivnu smjesu. Pozivajući se na podatke američke Agencije za toksične supstance i registar bolesti (ATSDR), Muslić ističe da granice zapaljivosti metana u smjesi sa zrakom iznose približno 5–15% zapreminskog udjela. Međutim, ona umiruje javnost objašnjenjem da samo prisustvo gasa nije dovoljno za katastrofu.

Dubinska žarišta

Nakon nedavnih požara u javnosti su se pojavile različite spekulacije o stvarnom uzroku i opasnosti. Ipak, struka naglašava da se bez instrumenata ne može nagađati o stanju na Šišetima. Muslić upozorava da je ključno razlikovati sam požar od rizika od eksplozije.

"Sama pojava požara ne znači da će nužno doći do eksplozije, niti se bez odgovarajućih mjerenja može tvrditi da na ovoj lokaciji postoji opasna koncentracija metana. Ipak, imajući u vidu dugogodišnje nekontrolisano odlaganje različitih vrsta otpada, opravdano je ispitati mogućnost stvaranja, nakupljanja i migracije deponijskog gasa, posebno u uslovima dugotrajnog požara i prisustva dubinskih žarišta", kaže Muslić.

Dodaje da je najgori mogući scenario za stanovništvo Goražda, ako se požar ne ugasi u potpunosti i problem ne riješi sistemski, kombinacija ponavljajućih požara, dugotrajnih emisija zagađujućih materija i postepene degradacije okoliša. Ona upozorava da se na Šišetima mora provesti sveobuhvatna i hitna procjena sigurnosnog i okolišnog rizika.

"Treba provesti stručno ispitivanje koje neće biti ograničeno samo na kvalitet zraka, već će obuhvatiti stanje unutar deponijskog tijela, prisustvo i kretanje deponijskih gasova, stabilnost terena i potencijalni uticaj na zemljište i vodne resurse. Potrebno je utvrditi postoje li aktivna dubinska žarišta koja mogu održavati proces tinjanja i nakon gašenja površinskog požara", objašnjava Muslić.

Dodaje da je neophodno provesti direktna mjerenja pomoću posebnih sondi na različitim dubinama i lokacijama gdje su se požari ranije javljali.

"Posebno je važno utvrditi da li dolazi do stvaranja i nakupljanja metana, kao i da li postoji mogućnost njegove migracije kroz tijelo deponije i okolno zemljište", upozorava stručnjakinja.

Građani Goražda moraju znati šta tačno udišu

"Potrebno je provesti ciljane laboratorijske analize na dioksine, furane, policiklične aromatske ugljikovodike (PAH) i određene teške metale. Njihovo prisustvo ne može se pouzdano utvrditi standardnim mjerenjem, već zahtijeva posebno uzorkovanje. Posebno treba obratiti pažnju na mogućnost nastanka podzemnih šupljina usljed sagorijevanja otpada, jer one mogu predstavljati opasnost za kretanje ljudi, mehanizacije i interventnih ekipa", navodi Muslić.

Zagađenje se sa deponije širi i putem dima, ali i podzemnim kanalima, čime direktno ugrožava lanac ishrane. Struka zahtijeva hitno uzorkovanje zemljišta na obližnjim poljoprivrednim površinama (analiza na teške metale i organske zagađivače), kao i testiranje procjednih, površinskih i podzemnih voda. Cilj je utvrditi da li se toksične materije već prenose prema lokalnim vodnim resursima.

Mjerenja ne smiju biti samo "mrtvo slovo na papiru" ili izolovani incidenti. Podaci o zagađenju moraju se povezati sa meteorološkim parametrima kako bi se tačno identifikovala najugroženija naselja.

"Posebno je važno da se rezultati ne svode samo na pojedinačna mjerenja, već da se prati kretanje koncentracija tokom vremena i upoređuje stanje u periodima aktivnog požara i nakon njegovog gašenja", naglašava Muslić.

Muslić ističe da je situacija alarm za hitnu, zajedničku akciju.

"Sada je najvažnije da energiju i opravdanu zabrinutost građana usmjerimo ka zajedničkom rješenju. Potrebni su otvoren dijalog, saradnja institucija, lokalne zajednice i stručnjaka. Zato je važno da sada djelujemo zajedno, odgovorno i bez međusobnih podjela. Spremna sam dati svoj stručni doprinos kako bismo došli do rješenja koje će zaštititi građane i okoliš", zaključuje Muslić.

Tek kombinacijom predloženih multidisciplinarnih ispitivanja Goražde može dobiti stvarnu sliku opasnosti na Šišetima i definisati korake koji će trajno ugasiti ekološku bombu iznad grada.