Džemal Smajić: Nije nam cilj da uđemo u vlast pod svaku cijenu; nismo politički naivni i znamo kako se brani država

Smajić je prethodni mandat proveo u državnom Domu naroda, a u stranci obnaša funkciju generalnog sekretara.

U intervjuu za Klix.ba, Smajić je otkrio stavove SBiH-a o pitanjima na nivou države, ali i o odnosima ove stranke s drugim strankama u Bosni i Hercegovini.

Koji je glavni fokus programa vaše stranke na državnom nivou i šta smatrate realnim ciljevima ako dobijete mandat u vlasti?

Naš glavni fokus je vrlo jednostavan: funkcionalna, snažna i suverena Bosna i Hercegovina koja radi u interesu svojih građana. Ne želimo još jedan mandat u kojem će se objašnjavati zašto nešto nije moguće. Želimo mandat u kojem će se mjeriti šta je urađeno. Zato je važno da pokrenemo Bosnu i Hercegovinu. Naš program povezuje nekoliko ključnih stvari: jačanje državnih institucija, zaštitu državne imovine, evropske i NATO integracije, ekonomiju, energetsku sigurnost, borbu protiv korupcije i stvaranje uslova da mladi ostanu u Bosni i Hercegovini. Mi smo dokazali da imamo principe i 2022. godine kada nismo napustili principe zbog fotelja, kao ni sada kada je Bakir Izetbegović htio da trguje s nama prije nego što birači kažu svoj sud. Također, 2022. godine, Denis Bećirović je glasao za izbor Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, pa samim tim snosi odgovornost za sav nerad i poniženje Bosne i Hercegovine protekle četiri godine. To se nama ne može desiti.

Ako budemo dio vlasti, naši realni ciljevi bit će zakonske i institucionalne promjene koje se mogu provesti u jednom mandatu. Neću obećavati ono što nije moguće ostvariti. Ali hoću obećati da ćemo insistirati da se državna politika više ne vodi principom "šta možemo dati da bismo dobili četiri godine vlasti". Država ne smije biti predmet trgovine.

Kada bi morali birati partnere u vlasti, iz oba entiteta, koga biste odabrali i zbog čega?

Mi nećemo birati partnere samo prema tome kako se zovu, iz kojeg su entiteta ili koliko imaju mandata. Naš kriterij bit će vrlo jasan a to je šta taj potencijalni partner želi uraditi za Bosnu i Hercegovinu?

Ne možemo biti partner politici koja blokira državu, negira njene institucije ili državnu imovinu, podriva Oružane snage BiH ili koristi entitetske mehanizme da bi zaustavljala funkcioniranje države. Zato ćemo prvo razgovarati o programu i principima, a tek onda o funkcijama. Nije nam cilj da uđemo u vlast po svaku cijenu. Cilj je da vlast ima smisla.

Kako ćete se nositi s realnim mogućnostima blokada koje su česte na nivou Bosne i Hercegovine i koje konkretne poteze u tom pogledu možemo očekivati ako vaša stranka bude dio vlasti?

Blokade su posljedica političkih odluka i protiv njih se nećemo boriti novim blokadama, nego jačanjem institucija, jasnim procedurama i političkom odgovornošću. Moramo imati poluge koje će nam dati birači da bi zaustavili blokade.

Kada postoji zakonska mogućnost da institucija radi, mora raditi. Kada postoji mogućnost da se odluka donese, odluka se mora donijeti. A kada neko svjesno blokira instituciju, javnost mora znati ko je odgovoran i zbog čega.

Mi smo već u ovom mandatu pokazali da postoje pitanja oko kojih SBiH neće trgovati. Tamo gdje se lomila sudbina države, naš stav je bio jasan.

U narednom mandatu želimo raditi i na sistemskim rješenjima koja će smanjiti prostor za zloupotrebu blokada. Jer entitetski mehanizmi zaštite su se pretvorili u etnički mehanizam jer se nije proveo Aneks 7 Dejtonskog sporazuma koji govori o povratku izbjeglih i raseljenih, pa su postali instrument zaustavljanja države.

Ako budete izabrani u državni parlament, na koje teme ćete se fokusirati i koji zakon ili promjenu zakona bi stavili kao prioritet bez kojeg ne želite završiti mandat?

Kao čovjek koji je već imao priliku raditi u Parlamentarnoj skupštini BiH, ne želim obećavati desetine zakona samo da bih napravio dugu listu. Moj prioritet bio bi jačanje funkcionalnosti države i sigurnosnog sistema, uz posebnu pažnju na Oružane snage BiH, državnu imovinu i euroatlantske integracije.

Posebno ćemo insistirati na zakonima koji jačaju odbrambene kapacitete države i uklanjaju nelogičnosti koje postoje u sistemu. Uostalom, pitanje Oružanih snaga nije teorijsko pitanje. Ono je pitanje suvereniteta i sposobnosti države da zaštiti svoj teritorijalni integritet. U Parlamentu sam već učestvovao u raspravama o izmjenama Zakona o službi u OSBiH i ukazivao na potrebu da se odluke donose na osnovu stvarnih potreba vojske i njene borbene spremnosti.

Ali jednako važno je pitanje državne imovine. Državna imovina mora ostati resurs države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. To nije samo pravno pitanje. To je razvojno, ekonomsko i strateško pitanje kao i pitanje opstanka države.

Kakav je vaš stav prema SNSD-u, HDZ-u i opoziciji iz RS-a?

Prema svakoj političkoj stranci odnosimo se prema njenim postupcima.

Kada SNSD podržava ili provodi politiku koja slabi državne institucije, ugrožava ustavni poredak ili blokira funkcioniranje Bosne i Hercegovine, mi ćemo se tome suprotstaviti svim raspoloživim zakonskim sredstvima. Nismo politički naivni i znamo kako se brani država.

Kada je riječ o HDZ-u, razgovor je moguć o svim pitanjima, ali ne po cijenu građanske i funkcionalne države. Ne prihvatamo politiku u kojoj se svaki problem u državi pretvara u pitanje dodatnog političkog utjecaja pojedinih stranaka. Što se tiče opozicije iz manjeg bh. entiteta, tu pravimo vrlo jasnu razliku između opozicione retorike i konkretne politike. Ako neko iz opozicije želi drugačiji odnos prema državnim institucijama, evropskim integracijama, NATO-u i funkcioniranju Bosne i Hercegovine, spremni smo razgovarati.

Ali nije dovoljno što oni retorički govore da su protiv SNSD-a. Moraju to pokazati djelima.

Da li bi, za vašu stranku, evropski put trebao biti i dalje glavni prioritet za Bosnu i Hercegovinu i da li bi se više fokusa trebalo staviti na članstvo u NATO-u? Ako bi trebao biti veći fokus na NATO-u, koje konkretne poteze bi mogli očekivati u tom pogledu ako dobijete mandat i priliku da formirate vlast?

I Evropska unija i NATO moraju biti strateški prioritet Bosne i Hercegovine. To nisu dvije suprotstavljene politike. EU nam donosi evropski politički i ekonomski prostor, a NATO sigurnosni okvir. SBiH je jasno opredijeljen za punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i NATO-u. To nije nova politika naše stranke, nego politika koju zastupamo od osnivanja.

Mislim da moramo biti mnogo konkretniji. Kada govorimo o NATO-u, ne trebamo samo ponavljati da smo "za NATO". Trebamo ispunjavati svoje obaveze, jačati Oružane snage BiH, unapređivati interoperabilnost, sigurnosni i odbrambeni sistem i provoditi reforme koje su dio našeg euroatlantskog puta. Naš cilj treba biti da Bosna i Hercegovina iz faze deklarativne podrške pređe u fazu konkretnog izvršavanja obaveza i konačnog članstva u NATO-u.

Kako vidite Bosnu i Hercegovinu 2030. godine, u kontekstu odnosa unutar zemlje, njenog euroatlantskog puta, odnosa sa susjednim državama i odnosa s EU i SAD-om?

Ako SBiH bude dio vlasti onda do 2030. godine ne želim našu zemlju vidjeti kao zemlju koja se i dalje bavi pitanjem hoće li postojati. Želim je vidjeti kao zemlju koja se bavi pitanjem kako će biti razvijenija, sigurnija i bogatija.

Vidim Bosnu i Hercegovinu koja je čvrsto na evropskom i NATO putu pa zašto ne i članstvu makar u NATO-u. Moj cilj je da budemo zemlja sa snažnijim državnim institucijama, moderniziranim sigurnosnim sistemom, boljom infrastrukturom i ozbiljnijom ekonomijom.

Želim vidjeti državu u kojoj mladi imaju razlog da ostanu, i u kojoj se investitor ne pita kome mora platiti da bi dobio dozvolu. Državu u kojoj je konačno državna imovina u službi svih građana i nije predmet političke trgovine.

Državu koja sa Srbijom i Hrvatskom želi dobre odnose, ali na principu međusobnog poštovanja i suvereniteta. Također državu koja ima snažne odnose i sa Evropskom unijom i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Ali za mene je najvažnije da 2030. godine građani Bosne i Hercegovine više ne slušaju političare kako objašnjavaju zašto nešto ne može i da ih non stop propituju šta su uradili, a da političari, pa i ja sam, na to pitanje možemo dati konkretan odgovor šta je ko uradio. Ja ga imam i sada za prethodne četiri godine. To je, po meni, prava mjera uspjeha jednog političkog mandata.