BiH
40

Džananović-Miraščija: Gdje ćemo to mi, ako ne u EU?

Piše: E. Mušinović
Nedžma Džananović-Miraščija
Nedžma Džananović-Miraščija
Bez obzira na krizu u BiH i krizu u EU, prema posljednjoj anketi koju je provela Direkcija za evropske integracije BiH više od 80 posto bh. građana podržava priključenje BiH EU. Nedžma Džananović-Miraščija ističe da je za BiH posebno značajno da se konačno, nakon više od stotinu godina, ponovo nađe, i u historijskom i u civilizacijskom smislu, u okruženju kojem geografski pripada, u Evropi 21. vijeka.
Nedžma Džananović-Miraščija
Nedžma Džananović-Miraščija
Docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i voditeljica Centra za razvoj treninga za javne politike EU u kontekstu evropskih integracija UNSA Nedžma Džananović-Miraščija kazala je za Klix.ba da je stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nakon vizne liberalizacije, jedina dobra vijest u odnosima BiH i EU u posljednjih sedam godina. No, ističe da mora naglasiti kako pružena šansa nije i ne smije biti shvaćena kao uspjeh i povod za slavlje jer posao nije gotov, već tek počinje.

"Implementacija Sporazuma, kvalitetan i konstruktivan rad unutar odbora koje Sporazum predviđa, politički angažman na provedbi presude Sejdić-Finci i funkcioniranje vlasti u BiH trebaju omogućiti da još u aktuelnom mandatu vlasti predaju kredibilne aplikacije za članstvo i, po mogućnosti, dobijanje pozitivnog AVIS-a. Politička volja deklarativno postoji, EU ovim činom doprinosi izgradnji pozitivne i produktivne atmosfere, ali ono što od izbora 2006. do danas nije postojalo ni na jednom nivou je kompetentno političko liderstvo, svijest o odgovornosti i izgradnja adekvatnih administrativnih kapaciteta koji cijeli taj posao moraju obaviti nakon političara“, kazala je Džananović-Miraščija.

Dodala je da objektivna valorizacija i funkcionalna analiza naših ukupnih administrativnih kapaciteta mora biti provedena vrlo brzo, a uz nju i odgovarajuća ulaganja u informisanje i edukaciju svih administrativnih nivoa.

"Profesionalizacija i depolitizacija javnih službi mora biti dugoročan prioritet. Nije svejedno ko će i kako voditi ovaj proces, taj luksuz više nemamo“, smatra Džananović-Miraščija.

Stručnjakinja koja je na Fakultetu političkih nauka angažovana kao docentica na predmetima politike i institucije EU, vanjska politika EU i multilateralna diplomatija smatra da je neosporna činjenica da je EU u današnjem svijetu prostor sa najvišim standardom života i najpovoljnijim ekonomskim, socijalnim i političko-pravnim okvirom za život pojedinaca.

"I oni koji nemaju perspektivu članstva žele se približiti takvim standardima života. Bolji standard života, u svakom smislu, mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet je ono što su željele sve zemlje koje su se odlučile priključiti EU i to je ono što i bosanskohercegovački građani žele i za sebe i svoju djecu. Bez obzira na našu krizu i krizu u samoj EU, prema posljednjoj anketi koju je provela Direkcija za evropske integracije BiH, više od 80 posto bh. građana podržava priključenje BiH EU. To je ogroman kapital i ogromna obaveza i za naše vlasti, ali i za EU. Nadam se da i političari razumiju da eurounijske integracije predstavljaju imperativ za ovu generaciju“, kazala je Džananović-Miraščija.

Ona ističe da je za BiH posebno značajno da se konačno, nakon više od stotinu godina, ponovo nađe i u historijskom i u civilizacijskom smislu, u okruženju kojem geografski pripada, u Evropi 21. vijeka.

"U ovom trenutku jako je važno i za EU da demonstrira svoje prisustvo i odlučnost na ovom prostoru. To je ujedno i ono što nas oslobađa klaustrofobičnog tereta Dejtona, straha od drugih velikodržavnih projekata, relativizira pojam granica i osigurava BiH opstanak i kontinuitet, ali ne na način primjeren eri balkanskih ratova, već na način i u skladu sa standardima savremenih demokratskih država.

"Činjenica da je susjed s kojim dijelimo najdužu granicu praktično već među članstvom, da su i ostale susjedne zemlje internalizirale ovo opredjeljenje dodatno olakšava naš izbor. Gdje ćemo to mi, ako ne EU? Odnosno, šta ćemo mi to raditi sami sa sobom, kad svi oko nas postanu članovi, a mi ne? To je vrlo dramatičan i dalekosežan proces emancipacije od nacional-romantike 19. vijeka“, zaključila je Džananović-Miraščija.