Početak obnove džamije Čurčinica, koja je 2007. godine proglašena nacionalnim spomenikom, izazvao je međunacionalne napetosti prije nekoliko godina, ali je nakon dosta prolivene žuči i akcija s ciljem zaustavljanja gradnje, situacija stabilizirana i obnova s uspjehom traje.
Ovaj po mnogo čemu specifičan spomenik kulture sve više zaokuplja pažnju i svjetske javnosti zbog jedinstvenog arhitektonskog pristupa kojeg je u izvedbeni projekt učitao mr. sc. Salih Teskeredžić, ugledni dizajner i arhitekta porijeklom iz Gornjeg Vakufa, čiji radovi se cijene u cijelom svijetu.
Naime, ovaj renomirani profesor dizajna sa Akademije likvone umjetnosti u Sarajevu je na svega 500 kvadratnih metara uspio arhitektonski kombinirati svu raskoš kulturno historijskog nasljeđa tog kraja u jedinstven projekta.
S druge strane projekt je s dominantnom percepcijom savremenog arhitektonskog evropskog izraza. U 15 prostorija projektom je predviđena realizacija 20 različitih aktivnosti i programa, od molitvi, preko edukacije do privrednog poslovanja. Stoga je poznati zagrebački časopis za arhitekturu i kulturu „Oris“ najavio skorašnju posjetu Livnu i Čurčinici džamiji.
Prof. Teskeredžić je umješno kombinirao tradicionalnu, lokalnu i modernu arhitekturu. Pomoćni prostori podsjećaju na autentičnu livanjsku arhitekturu starih, drvenih, livanjskih koliba. Centralan kupola simbolizira tradicionalnu osmansku džamijsku arhitekturu. Ipak, geometrijski oblici savremenog izraza su najdominantniji.
Pred završetak radova najviše razloga za sreću ima glavni livanjski imam Dževad ef. Hadžić, koji je u razgovoru za Anadoliju (AA) pojasnio svu zanimljivost u vezi arhitekture džamije.
On kaže da su nastojali u arhitektonskom kompleksu očuvati i tonove prirode koliko je to moguće. Jedna od dvije ljetne abdesthane imat će pojačane zvučne efekte žubora vode i vodoskoka, što je odlika ovog kraja i jedan od osnovnih simbola islama.
Efendija Hadžić je pojasnio kako su ovom arhitekturom nastojali na dosljedan način naglasiti i vrijeme i prostor u kojem žive livanjski Bošnjaci.
"Mi ne možemo pobjeći od činjenice da živimo u moderno evropsko doba, doba ujedinjene Evrope i stoga smo nastojali da kroz arhitekturu naše džamije progovorimo na taj način. Htjeli ili ne, moramo priznati da vrijeme ide i da mi u tom vremenu i prostoru trebamo progovoriti na adekvatan suvremen način koji će u centru Livna predstavljati Bošnjake i njihovu kulturu“, pojasnio je ef. Hadžić.
Pojašnjava kako bi ova arhitektura trebala doprinijeti i promijeni svijesti u procesu savremenih društvenih tranzicija.
Medžlis Islamske zajednice Livno je za imama ove džamije imenovao Mahira ef. Kevrića, koji pored Fakulteta islamskih nauka ima i završen studij engleskog jezika na Burc Univerzitetu u Sarajevu. I ova činjenica na svojstven način potvrđuje da će otvorenje i početak rada Čurčinice džamije donijeti promjene u samom pristupu organizacije vjerskog i društvenog života u ovom gradu.
Glavni livanjski imama Dževad ef. Hadžić je novinaru AA otkrio i nadu da će mali krovovi tipičnog izraza, koji simboliziraju stare drvene kolibe, u budućnosti simbolizirati potrebu jačanja malih porodičnih firmi i porodičnog biznisa.
Prema njegovom mišljenju jedina nada za oporavak potpuno loše ekonomske situacije u ovom gradu, kako među Bošnjacima tako i među njihovim sugrađanima Hrvatima, su upravo mala poduzeća. No, da bi se to ostvarilo i realiziralo, prema njegovom mišljenju nužna je podrška sa viših instanci vlasti u našoj zemlji.
"Prije svega potrebno je izraditi strategiju razvoja tih malih poduzeća, osigurati tržište, pa tek potom poraditi na svijesti lokalnog stanovništva“, smatra ef. Hadžić.
U Livnu je do sada obnovljeno šest džamija i izgrađene su četiri nove. Otvorenje Čurčinice, koje s velikim nestrpljenjem Livnjaci očekuju, biće organizirano početkom iduće godine, a već potkraj ove ova džamija će biti stavljena u funkciju za obavljanje vjerskih obreda.
Džamija Ćurčinica, izgrađena 1870. godine, srušena je 1994. godine, a 2007. godine proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.
