|

Džaferović na Kongresu EPP-a u Zagrebu: BiH zaslužuje veću podršku EU

Džaferović na Kongresu EPP-a u Zagrebu: BiH zaslužuje veću podršku EU
57
F
FENA
20.11.2019. u 21:15
49
komentara
57

dijeljenja
1/6
2/6
3/6
4/6
5/6
6/6
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je na statutarnom Kongresu Evropske narodne stranke (EPP) upriličenom danas u Zagrebu da Bosna i Hercegovina zaslužuje veću podršku Evropske unije.
Kongresu na kojem se bira novi predsjednik EPP, najutjecajnije stranačke grupacije u Evropskoj uniji prisustvovao je veći broj evropskih državnika, a tokom plenarne sesije Džaferović se obratio Kongresu.

Zahvalio se dosadašnjem predsjedniku EPP-a Josephu Daulu, na podršci BiH na putu ka EU, te je uputio čestitke novom predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku, kojem je također zahvalio na podršci evropskoj perspektivi BiH koju je pružao kao predsjednik Vijeća EU tokom proteklih pet godina.

"Živimo u turbulentnom vremenu punom izazova. Evropska unija se suočava s brojnim problemima, od migrantske krize i Brexita do rasprava o unutrašnjem preuređenju Unije. Principi na kojima se decenijama temelji međunarodni poredak su uzdrmani", kazao je.

Napomenuo je da neki od najmoćnijih globalnih aktera danas ozbiljno dovode u pitanje svjetski poredak zasnovan na ranije općeprihvaćenim pravilima, a u trenucima nesigurnosti i kriza ljudi se uvijek vraćaju izvornim vrijednostima.

"Evropska narodna stranka je simbol tih vrijednosti. Zato nije slučajno da građani Evropske unije daju povjerenje strankama ove grupacije", ocijenio je Džaferović.

Kazao je da su pod pritiskom populističkog vala ugroženi principi na kojima se temelji EU, a to su demokratija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava, sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala, i društvena solidarnost, a EPP je sve vrijeme bila i ostala zaštitnik tih principa i čuvar ujedinjene Evrope.

Džaferović se osvrnuo na odnos Evrope i islama, kazavši da su migrantska kriza i aktuelne rasprave unutar Evropske unije o zapadnom Balkanu otvorile veoma važno i osjetljivo pitanje, a to je pitanje odnosa Evrope i Islama.

"Većina vas pripada narodima i strankama koji baštine kršćansku tradiciju. Ja pripadam narodu koji baštini islamsku tradiciju. Različitih smo religija, ali nam je zajednička vjera u Boga i abrahamska tradicija. Prijatelji smo, dijelimo zajedničko evropsko tlo, pripadamo istoj političkoj grupaciji. Naše različitosti ne sprječavaju nas da imamo zajedničku viziju Evrope. Naprotiv, bogatstvo naših različitosti je temelj te naše vizije", dodao je.

Naglasio je da bi EU bila nezamisliva bez poštivanja različitosti, jer je mnogo etničkih, vjerskih i drugih razlika između naroda ovog kontinenta, dodajući da je ideja EU da ljudi različitih rasa, nacija i vjera mogu živjeti zajedno.

"Zato islamu jeste mjesto u Evropi, jednako kao i kršćanstvu, judaizmu i svima drugima. Danas u Evropi nažalost postoje politike koje se ne slažu s uvažavanjem različitosti. One smatraju da pojedinim narodima i vjerama nije mjesto u Evropi", podsjeća Džaferović.

Zagovornici tih politika, kaže Džaferović, tvrde da je Islam strano tkivo u Evropi, iako je on na evropskom tlu prisutan duže od hiljadu godina.

"Najmračniji trenuci Evrope desili su se upravo onda kad su ovladale ideje da nekim narodima nije mjesto na evropskom tlu - od Bartolomejske noći do Kristalne noći, od Holokausta do genocida u Srebrenici", upozorio je član Predsjedništva BiH.

Naglasio je da se danas kada se ponovo bude rasizam, antisemitizam i islamofobija svi moraju biti jedinstveni u zaštiti temeljnih vrijednosti bez kojih Evropa nikada ne bi bila ono što jeste.

Kazao je i da će iz tog razlog predložiti Tusku da u okviru Evropske narodne stranke pokrene otvoren i iskren dijalog o položaju Islama u Evropskoj uniji.

Govoreći o migrantskoj krizi u BiH, istaknuo je da se ona sada pretvara u humanitarnu krizu, naglašavajući da zaštita granica ne smije značiti kršenje ljudskih prava jer će doći vrijeme kada će svi koji budu to radili morati položiti račune.

"U ovom trenutku mi pružamo utočište većem broju ljudi nego neke bogatije i stabilnije zemlje Evropske unije. Politizacija migrantske krize unutar BiH je ključni razlog zbog kojeg se migrantska kriza pretvara u humanitarnu krizu", poručio je Džaferović.

Skrenuo je pažnju da se BiH suočava s nedostatkom solidarnosti s migranatima, kao i da u srži te nesolidarnosti namjera da se ovo pitanje iskoristi za dokazivanje kako je BiH nemoguća država, ali i za koketiranje s islamofobijom.

"Sav teret migrantske krize pao je na područja u kojima većinu stanovništva čine Bošnjaci. Politički predstavnici hrvatskog i srpskog naroda odbili su da se teret migrantske krize ravnomjerno raspodjeli na cijelu teritoriju BiH", podsjetio je Džaferović obraćajući se skupu.

Istaknuo je da se taj duboko nekrišćanski i nehumani pristup pravda borbom protiv islamizacije, odbranom kršćanske Evrope i najprizemnijim teorijama zavjere, a sve to širi strah i nelagodu kod građana BiH zbog čega kaže da je rezultat takvog odnosa da bh. institucije ne mogu adekvatno odgovoriti tom izazovu.

"Zato nam je potrebna snažnija podrška Evropske unije, ne samo financijska i tehnička, već i politička", pozvao je Džaferović, podsjećajući da su migranti u BiH došli preko teritorije Evropske unije, te da oni ne žele trajno ostati u BiH nego otići u Evropsku uniju.

Podsjetio je i da je BiH najveća žrtva ratova na zapadnom Balkanu 90-ih godina prošlog vijeka, te da je osnovni problem s kojim se i danas suočava postojanje političkih aktera i snaga koje političkim sredstvima pokušavaju ostvariti makar dio ciljeva koje nisu ostvarili u tim ratovima.

"Jedinstvena, cjelovita i sigurna BiH je ključ stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Zbog toga EU u politici proširenja treba imati mnogo pažljiviji i brižniji odnos i pristup prema BiH, jer se to tiče i stabilnosti same EU", stav je Džaferovića.

Kao dobar primjer takvog pristupa izdvojio je njemačko-britansku inicijativu, koja je rezultirala značajnim napretkom BiH na evropskom putu zbog čega je mišljenja da bi trebalo nastaviti s takvim pristupom.

Govoreći o odnosima sa susjednim zemljama, istaknuo je da BiH želi dobre odnose te jačanje ekonomskih, transportnih i drugih veza, a ti odnosi trebaju se zasnivati na principima reciprociteta i međusobnog uvažavanja.

"Međudržavni sporovi i otvorena pitanja, uključujući i pitanje granica, mogu se i moraju rješavati isključivo u skladu s principima međunarodnog prava. BiH nema, niti je ikada imala bilo kakve pretenzije prema susjedima. Od susjeda očekujemo isti odnos prema nama", kazao je.

Kazao je da je evropska perspektiva Bosne i Hercegovine imala ključni značaj za jačanje mira i stabilnosti u BiH i regionu, kao i da je evropski put bio i ostao nezamjenjivi okvir za provođenje političkih, ekonomskih i društvenih reformi u BiH.

"Nepostojanje konsenzusa na oktobarskom sastanku Evropskog vijeća za donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom donijelo je veliko razočarenje i unijelo novu dozu euroskepticizma na zapadnom Balkanu, pa i u BiH", stava je Džaferović.

Stoga je zahvalio EPP-u što sve vrijeme dosljedno zagovara politiku proširenja, što je bio slučaj i tokom te teške rasprave na oktobarskom sastanku Evropskog vijeća.

Na kraju obraćanja poručio je da svako eventualno zaustavljanje, usporavanje ili reduciranje procesa proširenja može dovesti samo do destabilizacije zapadnog Balkana, zastoja u reformama, te porasta utjecaja drugih sila na ovim prostorima.
Prijavi grešku


Komentari (49)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...