Uvodničari na okruglom stolu rekli su mještanima da je utjecaj na životnu sredinu zanemariv ako su odlagališta radioaktivnog otpada izgrađena prema standardima.
Profesor Zdenko Šimić sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva rekao je da takvo odlagalište, prema stručnom mišljenju, ne bi bilo opasnost za ljude i okolinu.
On kaže da bi osoba koja bi provela dva sata u neposrednoj blizini bureta sa radioaktivnim otpadom bila ozračena dva milisilverta, za 50 sati 100 milisilverta što je granica ispod koje nisu ustanovljene posljedice po zdravlje, dok je zračenje prilikom pregleda rentgenom 0,3 milisilverta.
"Na 200 milisilverta rizik za obolijevanje od raka je za jedan posto veći nego u normalnim okolnostima", pojasnio je Šimić.
Profesor Želimir Vejnović sa Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu kaže da je skladište siguran i nadziran objekat u kojem se redovno vrši kontrola kvaliteta zraka, o čemu su podaci transparentni.
Prema njegovim riječima, odlagališta imaju niz barijera koje sprečavaju utjecaj vanjskih faktora, te sprečavaju da radioaktivni materijal dospije u okolinu.
Željko Grahek iz Instituta "Ruđer Bošković" smatra da je strah od radioaktivnosti nepotrebno potenciran. "Kada se pomene radijacija svi pomisle na Hirošimu i Černobil, a ne na korištenje u medicini. Inače, 85 posto zračenja nam dolazi iz prirodnih izvora, a samo 15 posto iz vještačkih", rekao je on.
Bernard Ivčić, predsjednik "Zelene akcije" Zagreb smatra da prilikom odabira lokacije treba voditi računa koliko je to prihvatljivo za životnu sredinu, ali i o društvenom aspektu.
"Ako lokalna zajednica ne prihvata ideju, Zelena akcija će ih podržati i smatram da je najbolji način da se građani izjasne na referendumu", kaže Ivčić.
Stručnjak iz beogradskog Instituta Vinča Milan Orlić je, odgovarajući na pitanje da li je praksa da se objekti ove vrste grade u neposrednoj blizini granice kao što je slučaj sa granicom BiH, rekao da su i Hrvatska i BiH potpisnice Konvencije o prekograničnom utjecaju i da je Hrvatska prvo trebalo da sačini svu potrebnu dokumentaciju, uključujući i studije.
"Kad se sva dokumentacija završi, BiH ali i lokalne zajednice sa obje strane granice imaju pravo da budu informisane o utjecaju. Mislim da je Hrvatska malo zakasnila sa dokumentacijom, a s druge strane, očito je da se lokalna zajednica protivi i prije nego je upoznata o detaljima studija", kaže Orlić.
U žučnoj diskusiji mještani su rekli da je današnji okrugli sto besmislen budući da se Opštinsko vijeće Dvora zaključkom protivi ideji izgradnje odlagališta, 2.900 građana je potpisalo peticiju, a u subotu je održano i protestno okupljanje.
Petar Cvetanović iz Dvora kaže da se protiv ove opštine vodi "specijalni rat" jer im 15 godina "nad glavom visi pitanje odlaganja radioaktivnog otpada".
"Lokalna zajednica se izjasnila, Opštinsko vijeće takođe, tako da je svaki razgovor dalje besmislen i predstavlja svojevrsnu torturu u medijima", rekao je on.
Cvetanović smatra da je opština Dvor oštećena i zato što je zaobilaze investitori upravo zbog najava izgradnje odlagališta.
Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina rekao je da se treći put u 13 godina ova lokalna zajednica susreće sa istim problemom.
"Nakon što smo obaviješteni 30. marta, 2. aprila sam sazvao konferenciju za novinare i iznio informaciju u javnost, inicirao sam tematsku sjednicu Opštinskog vijeća i nakon što država to bude zatražila biće uključena i javnost. Stav javnosti biće i stav opštinske vlasti", poručio je Arbutina.
Stanovnici Dvora danas su poručili da pitanje odlagališta na Trgovskoj gori nije stručno, već političko.
Oni su istakli da se, uglavnom, bave poljoprivredom, a neki od njih i sertifikovanom organskom proizvodnjom. Ukoliko lokalna zajednica bude obilježena kao odlagalište radioaktivnog otpada, bez obzira na sve standarde izgradnje takvog objekta, oni neće moći plasirati svoje proizvode.
Budući da je planirana lokacija udaljena oko dva i po kilometra od Novog Grada u Republici Srpskoj i u neposrednoj je blizini izvorišta vode u naselju Mlakve, od aprila je u ovoj opštini peticiju protiv odlaganja radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori potpisalo više od 5.000 stanovnika.
Osim toga, u aprilu je šest opština u slivu rijeke Une - Novi Grad, Kostajnica, Bosanska Krupa, Bužim, Cazin i Velika Kladuša potpisalo zajedničko pismo kojim od nadležnih entitetskih i BiH institucija traže hitno pokretanje aktivnosti s ciljem zaustavljanja izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor u Hrvatskoj.
Današnji okrugli sto održan je u organizaciji Udruženja novinara za zaštitu okoline Hrvatskog novinarskog društva i Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.
