Rezultati istraživanja pokazuju da je u BiH povećano učešće javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu, sa 38 posto u 2005. na 42 posto u 2008. godini. U odnosu na zemlje iz okruženja, BiH, Srbija i Slovenija imaju približno isto učešće javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu, a najmanje učešće javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu ima Hrvatska.
BiH, u odnosu na zemlje iz okruženja, ima u javnoj potrošnji veće učešće troškova koji se odnose na zarade zaposlenih u javnom sektoru, pravosuđe i parlamente, a manje učešće troškova za penzije i odbranu. Slovenija, od svih zemalja u regiji, ima najbolju strukturu javne potrošnje. Učešće troškova javne administracije, uključujući i odbranu, u javnoj potrošnji u Sloveniji iznosi oko 20 posto, a u BiH oko 25 posto, rezultati su istraživanja Centra za humanu politiku. Taj bi trend prema riječima Momira Dejanovića, predsjednik Centra za humanu politiku, trebalo zaustaviti.
Za obrazovanje, nauku, kulturu, zdravstvo, penzije i ostalu socijalnu zaštitu u BiH se izdvaja oko 60 posto javne potrošnje, a u Sloveniji oko 55 posto javne potrošnje.
"U protekle četiri godine učešće javne potrošnje na nivou državnih institucija u ukupnoj javnoj potrošnji povećano je sa šest posto na 10 posto, a učešće javne potrošnje na nivou entiteta i Brčko distrikta u ukupnoj javnoj potrošnji, smanjeno je za jedan posto, odnosno dva posto", rekao je Dejanović na press konferenciji.
Kako istraživanje pokazuje suštinski problem javne potrošnje u BiH je ušteda, bolja naplata javnih prihoda i pravičnija raspodjela sredstava za finansiranje javnih troškova. Rezultati istraživanja pokazuju da su u javnom sektoru u BiH moguće uštede od najmanje milijardu eura godišnje po osnovu smanjenja broja zaposlenih i usklađivanja zarada, potpune primjene zakona kod javnih nabavki i ostalih racionalizacija. Centar za humanu politiku je istakao da bi sa ovim uštedama javni sektor sačuvao kapacitete za dosadašnje obavljanje javnih funkcija, a da bi ostvarene uštede mogle biti iskorištene za smanjenje javne potrošnje, preraspodjelu iz jedne u druge djelatnosti javnog sektora ili korištenje ušteda za jačanje funkcija u okviru iste djelatnosti javnog sektora.
Prema istraživanju Centra u BiH je trenutno nenaplaćeno najmanje dvije milijarde eura identifikovanih javnih prihoda, a procjena je da je ukupno nenaplaćeno više od četiri milijarde eura identifikovanih i neidentifikovanih akumuliranih poreskih i drugih javnih dugova. Manji dio nenaplaćenih javnih prihoda posljedica je institucionalne inertnosti, neefikasnosti, tolerantnosti i neodgovornosti, zbog čega se ne izvrši pravovremena naplata ili identifikacija javnih prihoda. Veći dio nenaplaćenih javnih prihoda ima veze sa koruptivnim ponašanjem u institucijama javnog sektora, zbog čega dođe do nepravovremene naplate, reprograma, zastare ili neidentifikacije javnih prihoda.
"Nenaplaćeni identifikovani javni prihodi, koji iznose najmanje 37 posto godišnje javne potrošnje u BiH, predstavljaju značajna sredstva i rezervu, čijom bi se naplatom mogla poboljšati javna potrošnja i eventualno, smanjiti poreska i druga opterećenja. Vrijednost ukupnog nenaplaćenog duga u BiH odgovara vrijednosti izgradnje autoputa na koridoru 5-C i ukupnom iznosu stare devizne štednje. To je iznos u količini od osam milijardi maraka", rekao je Dejanović.
On je kao veliki problem istakao postojanje korupcionog ponašanja u ovoj oblasti, a to se posebno odnosi na entitetske poreske uprave. Dejanović je dodao da će od nadležnih tužilaštava tražiti provođenje potrebnih provjera i utvrda onih koji eventualno doprinose postojanje ovog ozbiljnog problema.
Cilj ovakvih istraživanja je identifikacija problema i povod za dublju analizu kojom bi se još jasnije odredilo stanje u sektoru javnih prihoda i potrošnje.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
