Dva mjeseca nakon sastanka SDA i HDZ-a: Dijalog je pokrenut, ali nema napretka
Čelnici SDA i HDZ-a poručili su tada da se u narednih mjesec dana mogu očekivati konkretni pomaci u formiranju Federalne vlade, ali i popunjavanja svih drugih institucija na federalnom nivou.
Rečeno je da će radna grupa koja se bavi samim izmjenama Izbornog zakona do kraja aprila definirati model izmjena. Formirana je i treća grupa čiji je zadatak ubrzanje evropskog puta BiH.
No, do danas nije napravljen napredak ni u jednoj od oblasti. Kada je riječ o formiranju nove vlade, čime bi se implementirali rezultati izbora iz 2018. godine, ili makar o rekonstrukciji postojeće, to je nemoguća misija.
Ove dvije stranke nemaju većinu u Parlamentu FBiH, što je postalo jasno 30. marta, kada su pali izvještaj o radu Vlade FBiH za prošlu godinu i program za 2021.
Koalicija nema većinu
Za izvještaj premijera Fadila Novalića o radu Vlade FBiH glasalo je samo 39 poslanika, a za većinu je potrebno 50. S obzirom na to da SBB trenutno ne podržava ovu koaliciju i da ona nema većinu, šanse za rekonstrukciju ili izbor nove vlade su nikakve.
Čak je potpuno nejasno na čemu su Izetbegović i Čović temeljili svoj optimizam kada su najavljivali pomak u formiranju nove vlasti. U međuvremenu, počela je teći i sedma godina mandata Vlade na čijem je čelu Novalić.
Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, ni tu nije napravljen nikakav značajniji pomak, osim što je ovo pitanje skoro svakodnevna tema raznih sastanaka, javnih istupa zvaničnika, diplomatskih dokumenata i medijskih analiza.
Tema je podgrijana i pojavom hrvatskog non papera u kojem se poziva na izmjene tog zakona, ali i nedavnim pismom američkog državnog sekretata Anthonyja Blinkena, u kojem se potencira ovo pitanje te naglašava da su neophodne i ciljane izmjene Ustava.
U međuvremenu je održano i nekoliko sastanaka radnih grupa SDA i HDZ-a, nakon kojih su davane različite izjave, od onih da nema napretka, do onih da ograničen pomak ipak postoji.
No, konkretna rješenja o kojim bi se ove dvije stranke složile nisu predstavljena, a jasno je da strane i dalje imaju veoma udaljene pozicije, da između njih stoji jaz koji je gotovo nemoguće premostiti. Postalo je, također, jasno da ove dvije stranke same ne mogu riješiti to pitanje te da je potrebno da se u sve uključe širi segmenti društva.
Dobro je što se razgovara
Na kraju, kada je riječ o približavanju Evropskoj uniji, preko ispunjenja 14 prioriteta EU, također nismo vidjeli konkretan napredak, osim što možemo reći da je dobro da se o tome razgovara i da se tome pridaje više pažnje na političkoj sceni i u medijima.
Sve u svemu, možemo konstatirati da su najave s februarskog sastanka, s ove distance, bile previše ambiciozne i optimistične, naročito kada je riječ o rokovima, a ono što je dogovoreno nije ispunjeno. Neka pitanja, poput formiranja vlasti u FBiH, u međuvremenu su skoro zaboravljena i o njima se više i ne govori.
Druga, poput izmjene Izbornog zakona, su u centru pažnje i uključuju sve širi dio domaćeg društva i međunarodne zajednice, što bi u konačnici mogao biti signal da je u dogledno vrijeme moguć napredak po tom pitanju. No, konkretni pomaci još nisu napravljeni.
