Duraković: Moj sarkazam o odstrelu vrana u potpunosti je pogrešno protumačen

"Zbog toga sam bila izložena brutalnim napadima i negativnim kritikama. Molim medije da prenesu današnju inicijativu u cijelosti zbog javnosti koja prati naš rad. Naime, ovaj problem nije bezazlen i nakon obavljenih konsultacija sa strukom, on se može riješiti samo planskim upravljanjem otpadom, kako bi krajnji ishod bio povoljan i za vrane i za građane KS", kazala je Duraković.

Duraković je u inicijativi podnesenoj Vladi Kantona Sarajevo navela da je, shodno problemu razmnožavanja određenih vrsta životinja, (problem napada vrana na građane, pojave zaraza koje prenose određene životinje raznošenjem smeća) neophodno u potpunosti sistemski i integralno riješiti problem otpada u Kantonu Sarajevo i određena sredstva iz budžeta Kantona fokusirati na realizaciju Plana upravljanja otpadom.

"Rješavanje populacije određenih vrsta životinja, poput vrana, uzrokuje pojavu drugih. Primjera radi, ukoliko dođe do znatnog smanjenja broja vrana, tada se povećava broj štakora. Stoga predlažem Vladi KS intenzivniju saradnju s Federalnim Fondom za zaštitu okoliša koji Zakonom uređuje oblast zaštite okoliša i može pomoći da se integralno provede Plan upravljanja otpadom kroz planiranje sljedećih aktivnosti: a) na lokacijama gdje su tzv. žarišta (Švrakino Selo, Otoka, Grbavica i Dobrinja) postaviti podzemne zelene otoke koji onemogućavaju vranama i drugim životinjama pristup otpadu, b) sanacija divljih deponija i c) intenzivna edukativna kampanja sa stanovništvom Sarajeva o neophodnosti razdvajanja/selektivnog odlaganja otpada", istakla je Duraković.

Kako kaže, u proteklom periodu Kanton Sarajevo je počeo provedbu Plana upravljanja otpadom. Uspostavljeno je reciklažno dvorište krajem oktobra 2018. godine, a deponija Smiljevići je u procesu sanacije i obnove. Također, u prethodnom periodu je krenula uspostava zelenih otoka na području Kantona Sarajevo. Nadalje, Sarajevo je nedavno proglašeno najzagađenijim gradom svijeta, po pitanju zraka. U zimskom periodu je prisustvo čestica PM 2.5 i PM 10 800 posto više nego u ostalim periodima godine.

"Veliki broj divljih deponija, kao i nesanitarnih kanti za odlaganje otpada, uzrokuje zdravstvenu opasnost za građane Sarajeva, posebno u ljetnim mjesecima zbog ispuštanja štetnih čestica u zrak. Ovakve divlje deponije, kao i navedene nesanitarne kante, pored ostalog privlače vrste životinja koje su, ne samo zdravstveno, već i sigurnosno opasne po građane: štakori, povećan broj vrana iz godine u godinu, veći broj napuštenih pasa i drugih. Shodno navedenom, sredstvima prikupljenim po Uredbi o naknadama za plastične kese tregerice je neophodno dodati pojačana sredstva, kako bi se predložene aktivnosti realizovale", navela je Duraković.