Nakon bjekstva Jankovića
0

Državni sud ukazao na slabosti zakonskih rješenja u BiH

Sarajevo-x.com
Tri dana nakon bjekstva Dušana Jankovića, Državni sud je kazao kako ovakve situacije pokazuju "slabosti" zakonskih rješenja u BiH.

Sud BiH je izdao saopštenje u kojem ističe da se bjekstvo Dušana Jankovića, bivšeg komandira stanice policije u Prijedoru koji je nepravosnažno osuđen na 27 godina dugotrajnog zatvora zbog zločina na Korićanskim stijenama, koristi da se „svjesno nanese šteta ugledu ove institucije“.

Janković, koji se branio sa slobode uz mjere zabrane, nije prisustvovao izricanju presude 21. decembra ove godine, i od tada se nalazi u bjekstvu. Nepravosnažno je osuđen za učešće u ubistvima preko 150 muškaraca 21. augusta 1992. godine na planini Vlašić.

U Državnom sudu naglašavaju da je u javnosti stvorena pogrešna slika o puštanju na slobodu Jankovića, s obzirom da Tužilaštvo BiH nikada „nije tražilo određivanje pritvora zbog opasnosti od bjekstva“.

Janković se po nalogu Suda BiH u pritvoru nalazio od maja 2008. godine do novembra prošle godine, zbog postojanja "mogućnosti uticaja na svjedoke u toku postupka", te opasnosti od narušavanja javnog reda.

"S obzirom da Sud BiH može isključivo postupati u okviru zahtjeva Tužilaštva BiH i da ne može samoinicijativno proširivati osnove za određivanje pritvora, Sud BiH je ukinuo pritvor, kada su prestali razlozi za određivanje. Nakon što je Tužilaštvo izvršilo izvođenje dokaza, Sud BiH nije našao da i dalje postoji opasnost od uticaja na svjedoka, niti da bi puštanje na slobodu rezultiralo prijetnjom narušavanja javnog reda“, stoji u saopštenju.

Određivanje pritvora optuženim za ratne zločine, kako pojašnjavaju u Sudu BiH, nije obavezno prema zakonima BiH, s obzirom da je pritvor obavezan „samo za najteža krivična djela, ali nakon što je izrečena prvostepena presuda i to veća od pet godina“.

"Situacije poput ove mogu ukazivati na potrebu da se mijenjaju kako zakonska rješenja tako i mehanizmi za njihovo provođenje. Činjenica je da je pored ovog i bjekstvo osuđenog Momira Savića, ranije ove godine, uzdrmalo javnost. Stoga je ovo možda prilika za sve, pa i za Sud BiH, da se razmotri kako se ubuduće odnositi prema ovom problemu“, navode u Sudu BiH.

Momir Savić pobjegao je 17. maja ove godine, a nekoliko dana nakon toga pravosnažno je osuđen na 17 godina zatvora za zločine počinjene na području Višegrada. Drugostepenu presudu Savić je čekao na slobodi uz mjere zabrane.

U Sudu BiH dodaju da su uprkos ovakvim situacijama od 2005. godine pravosnažno okončali 58 predmeta ratnih zločina u kojima je procesuirano 78 osoba, i kojima je izrečena kazna zatvora u ukupnom trajanju od 921 godinu.

Za zločine na Korićanskim stijenama Sud BiH je osudio sedam osoba i izrekao ukupno 121 godina zatvora.

"Stoga je svako dovođenje u pitanje rada Suda BiH, pa čak i njegovog postojanja, krajnje neprimjereno i površno“, zaključuje se u saopštenju Državnog suda.