Dok neki građani Sarajeva muku muče sa žoharima, zakon ne nalaže sistemsku dezinsekciju

Kako je moguće da se ovakvi slučajevi dešavaju u glavnom gradu i kako iste i slične probleme u budućnosti prevenirati pitali smo Elnu Ibrahimović, direktoricu preduzeća Sanitacija d.o.o. Sarajevo.

"Deratizacija, koja je zaštita za glodare, počinje naredne sedmice. Pripreme za operativni dio same sistematske deratizacije koja je obuhvaćena zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i koja je predviđena da se radi u proljetnoj fazi su završene i s njom počinjemo u ponedjeljak. Drugi dio deratizacije se radi u jesen, tačnije u oktobru i novembru", kaže Ibrahimović.

Invazija žohara i drugih nametnika u nekim sarajevskim naseljima, posebno u periodu toplijeg vremena i buđenja insekata u njihovim prirodnim staništima prenosi se i na obližnja stambena naselja dok se građani pitaju da li će se trenutna situacija riješiti ili se suočavaju s potencijalno većim i dugotrajnijim problemom.

"Što se tiče dezinsekcije, stambeni upravitelji su unutar svojih zgrada, po potrebi, zaduženi za taj dio sanitacije. Oni imaju pojedinačne ugovore, u zavisnosti s kojom dezinfekcijskom kućom naprave ugovor. Sada je proljeće i žohari i insekti su nekakav normalan slijed, s tim da mi kao grad generalno imamo problem, posebno Stari Grad i Općina Centar zbog same strukture grada, geografskog područja i zgrada koje su starije i dotrajale", naglašava Ibrahimović.

Ovu informaciju za Klix.ba potvrdili su iz preduzeća "OKI Upravitelj", rekavši da oni sami taj dio sanitacije obavljaju.

Ključ je u prevenciji, a ne rješavanju problema kada se on dogodi. Međutim, preduzeća zadužena za dezinfekciju i deratizaciju zakonski nisu obavezna obavljati sistemsku deratizaciju, već po potrebi i pozivu građana.

S druge strane, Ibrahimović ističe da bi sistemska dezinsekcija u pojedinim dijelovima grada bila poželjna i da bi se taj proces trebao obavljati dva puta godišnje.

"Preventivno bi trebalo uraditi dezinsekciju kojom upravljaju lokalne samouprave i MZ. Obično općine imaju svoje parcijalne sporazume i ugovore kojima to regulišu. Iskreno da vam kažem, većina evropskih gradova ne obavlja sistemsku dezinsekciju, jer moramo biti realni to nije zakonska obaveza, ali svakako su žohari štetočine koje prenose preko 70 virusa i bilo bi poželjno da se u lokalnim dijelovima sistemska dezinsekcija sprovede."

Posvuda su

Najezda žohara u jednoj od glavnih sarajevskih ulica, stanari očajni

Ko je odgovoran za ovaj već dugotrajni problem i da li postoji određeni stepen nerazumijevanja između građana i preduzeća?

"Domaćinstva su generalno odgovorni za svoj dio. Dešavalo nam se da se stanari dogovore interno pa se uradi dezinsekcija i deratizacija u vertikali i podaci koje imamo s terena pokazuju da je taj pristup veoma efikasan s obzirom na to da se žohari prenose i vertikalnim cijevima. Bez obzira na to da li se radi o domaćinstvima, poslovnim prostorima ili etažnim objektima važno je da se dezinsekcija sprovodi dva puta godišnje, i tu govorimo o profesionalnoj dezinsekciji koju građani, na žalost, sami ne mogu uraditi", kaže Ibrahimović.

Stanari su ranije istakli da su problem pokušati riješiti sami, ali da su njihovi napori nedovoljni zbog nedostatka koordinirane akcije, ističući i druge probleme koji doprinose pogoršanju situacije, poput neadekvatnog održavanja ulica i neredovnog odvoza smeća, što pogoduje širenju žohara.

"Važno je održavanje vanjske higijene, redovan odvoz smeća, čišćenje zajedničkih prostorija, podruma i sl. To je ono čime građani i stanari mogu doprinijeti i to je jedan krucijalan dio procesa jer tek tada sistematska i profesionalna dezinsekcija i deratizacija imaju potpuni efekat", kaže Ibrahimović.

Kada su u pitanju javne površine kažu da je njihova dezinsekcija teška i zahtjevna zbog čega apeluju na organizaciju opština i MZ kako bi se kritične tačke stavile pod kontrolu. Tu se u prvom redu radi o lokacijama koje su ključne za samu reprodukciju insekata.

Najčešći problemi, uzrokovani sve većim brojem obrta koji se bave izdavanjem vikendica ili sve popularnijih "stan na dan" svakako su problemi sa stjenicama. Najveći broj prijava upravo je vezan za ove insekte i nametnike koji se prenose u torbama a najčešće se mogu pronaći u madracima, posteljinama i jastucima. Za njihovo "uništenje" potrebno je mnogo više vremena.

"Stjenice se hrane isključivo krvlju životinja i ljudi i one mogu biti u inhibitornom stanju čak i dok tu nema ljudi, te se nakon čak godinu dana ponovno aktivirati prilikom dolaska u kontakt s domaćinom, odnosno čovjekom. To su insekti koji zahtijevaju mnogo vremena i profesionalnog tretmana", kaže Ibrahimović.

Na pitanje da li su ih stanari pomenutog naselja kontaktirali, odgovorila je da nisu, ali da za to postoji određena procedura.

"Ne, ne. Nas nisu kontaktirali, ali uobičajena procedura je da se predstavnik etažnih vlasnika javi prvo svom upravitelju, nakon čega se taj upravitelj javlja nama i mi djelujemo za zajedničke prostore. Upravitelji stambenih zgrada koji održavaju imaju svoje ekskluzivno pravo da se jave kompaniji kojoj žele da onda ona izvrši deratizaciju i dezinsekciju. Što se tiče privatnih stanova, onda se stanari javljaju direktno nama. Opet naglašavam, važno je kompletno i redovno održavanje, kako od strane građana tako i sistemsko da bi se postigli željeni rezultati, i kada smo tako radili zaista nismo imali pozive i primjedbe od strane građana", zaključila je Ibrahimović.