Dodik ponovo napada na Ustavni sud: Želi li maksimalističkim zahtjevima prekriti prave ciljeve?

Predsjednik SNSD-a je nakon sjednice Predsjedništva stranke u Banjoj Luci pitanje Ustavnog suda postavio kao tačku bez koje nema razgovora o državnoj vlasti.

“Ustavni sud je nešto što mora biti definitivno riješeno. Mora biti riješeno prije nego što se uspostavi Vijeće ministara. Ukoliko neko želi da vidi SNSD u vlasti u BiH, vidjet će nas samo ako se reformiše Ustavni sud BiH”, rekao je Dodik.

SNSD traži odlazak stranih sudija i sastav u kojem bi svaki od tri konstitutivna naroda imao po troje sudija, uz mehanizam koji bi, kako tvrdi Dodik, spriječio preglasavanje. Praksu suda u posljednjih deset godina odbacio je u cijelosti, a zatražio je i poništavanje odluka visokih predstavnika koje nije potvrdila Parlamentarna skupština BiH.

Ovakvi zahtjevi nisu novi. Gotovo identičan model SNSD i SDS su ranije slali u parlamentarnu proceduru kroz prijedlog zakona o Ustavnom sudu, ali on nikada nije dobio podršku. Zato jučerašnji ultimatum više liči na otvaranje pregovora s najvišom mogućom cijenom, nakon čega bi se ustupci tražili na drugim pitanjima.

Prema Ustavu BiH, koji je Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustavni sud ima devet sudija. Četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH, dva Narodna skupština RS-a, a tri predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.

Ustav ostavlja mogućnost da Parlamentarna skupština zakonom promijeni način izbora stranih sudija, ali ne i karakter suda niti njegov sastav. Zahtjev za "po tri sudije iz svakog naroda" zato traži promjenu Ustava, odnosno Dejtona, na koji se SNSD inače poziva kao na "izvorni" okvir.

Bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je ranije za Klix.ba upozorio da je sud ovakav kakav jeste upravo zato što ustavni sistem daje brojne mogućnosti za blokade.

“Ako neko misli zadržati entitetsko glasanje, entitete i sve ostalo, a promijeniti karakter Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i njegove nadležnosti, taj zadire u takozvanu dejtonsku ravnotežu, a to jednostavno nije moguće”, kazao je Džaferović.

Nemogućnost blokade dio je iste logike. Ustavni sud je u junu 2023. godine izbrisao odredbu svojih pravila po kojoj je za plenarnu sjednicu bilo potrebno prisustvo barem jednog sudije iz RS-a, pa sud odlučuje i bez njih.

RS ne bira sudije, ali odgovara pred sudom

Narodna skupština RS-a već godinama ne bira dvoje sudija iz svoje kvote, iako joj je to ustavna obaveza. Nakon penzionisanja Miodraga Simovića i Zlatka Kneževića, predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić je u decembru 2023. najavio da RS neće imenovati sudije u, kako je rekao, "krnji" Ustavni sud.

Predsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman je na to upozoravao poručujući da nedostajuće sudije treba izabrati na vrijeme kako niko ne bi dovodio u pitanje legitimitet suda.

Istovremeno, institucije RS-a i dalje učestvuju u postupcima pred tim sudom. Odbor NSRS-a je prošle sedmice Ustavnom sudu BiH predložio da odbije zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nasljeđivanju koji je podnio Kemal Ademović.

Podsjećamo, američka predstavnica u Vijeću sigurnosti UN-a Tammy Bruce je u maju ove godine, opraštajući se od Christiana Schmidta, ocijenila da su u njegovom mandatu povučeni secesionistički zakoni RS-a i priznat autoritet Ustavnog suda BiH. Poštovanje odluka suda tada je navela kao jedan od dokaza da je država stabilna.

Vlasti u Banjoj Luci taj su govor predstavljale kao vlastitu pobjedu, iako je upravo u njemu Ustavni sud izdvojen kao institucija čiji se autoritet poštuje.

To je vlasti u RS-u dovelo u svojevrsnu paradoksalnu situaciju. Cilj je "otjerati" strance i pokazati da Ustavni sud trenutno ne ispunjava svoju funkciju, dok u isto vrijeme američka administracija izdvaja Ustavni sud BiH kao primjer funkcionalnosti države, a funkcionalna država je upravo preduvjet za to da stranci napuste Bosnu i Hercegovinu.

Zahtjev za izbacivanjem stranih sudija ima i dugu podršku iz Beograda. Bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je krajem septembra podnio ostavku, a čija je SNS izgubila izbore 25. oktobra, kritikovao je Ustavni sud BiH još u tekstovima iz 1990-ih. Početkom 2022. godine ponovio je stav povodom odluke o državnoj imovini.

“To je predviđeno za pet godina, a prošlo je 25 godina. Trebalo je da budu izabrane sudije”, rekao je tada Vučić.

Dejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine predstavlja balans i mješavinu građanskog i etničkog sistema, a pregovarači koji su zastupali jači etnički princip nisu mogli ni tokom pregovora u Dejtonu 1995. godine da takvo nešto ugrade u funkcionisanje Ustavnog suda BiH.

Dodikovi zahtjevi u suštini samo amplificiraju značaj Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u njegovom trenutnom obliku i s trenutnim načinom odlučivanja ne može biti predmetom trgovine čija će početna pozicija biti ucjena. Etnički veto u Ustavnom sudu bi i obesmislio samu ideju zakonitosti jer pravo i zakoni nemaju etničku pripadnost.