BiH
8

Dodik: Opredijeljeni smo za dogovor u Briselu

FENA
Milorad Dodik (Foto: SRNA)
Milorad Dodik (Foto: SRNA)
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je danas da je opredijeljen da se u Briselu postigne dogovor o provođenju odluke "Sejdić-Finci" te da to rješenje treba da tretira samo pitanje diskriminacije koja mora da bude uklonjenja iz Ustava BiH.

Navodi da zastoj postoji zbog nemogućnosti da se to pitanje riješi u Federaciji BiH, a da je RS dala "konstruktivno rješenje", što je, kaže, potvrdio i jedan od podnosilaca zahtjeva da se ukloni diskriminacija prilikom izbora, Jakob Finci.

"RS ostaje pri stavu da se jedan člana Predsjedništva BiH iz RS-a bira na izborima, nikako posredno, a spremni smo prihvatiti dogovor koji postignu predstavnici u Federaciji BiH", ponovio je Dodik na konferenciji za medije u Banjoj Luci.

Naglasio je i da je jasna metodologija promjene Ustava i da je definisano da strane u BiH, entiteti, moraju dati pisanu saglasnost i da se nakon toga samo verifikacija prethodno potpisanog sporazuma entiteta vrši u parlamentu BiH.

Naveo je da je osnovni problem vezan za pitanje državne i vojne imovine u BiH, to što nije realizovan raniji dogovor da se to pitanje rješava u paketu.

"Neki su zatim to pokušali da razgrade i odvoje vojnu i državnu imovinu", rekao je Dodik i naveo da nije protiv deblokada primjene MAP-a, ali da se na obavezujućem referendumu u RS-u građani treba da izjasne da li žele da BiH bude članica NATO-a.

Bez te saglasnosti RS-a, kaže, nije moguće da se donose odluka na nivou BiH, a pitanje MAP-a može se riješiti na osnovu ranijeg sporazuma stranaka.

Dodik je na stranačkoj pres-konferenciji govorio o stanju u RS-u, koje je ocijenio kao stabilno, kao i dobru saradnju s zemljama u okruženju, dok je za evropske integracije BiH rekao da se mogu prihvatiti samo ona rješenja koja su u skladu s Ustavom BiH.

Kazao je da se aktuelna vlast bori protiv kriminala, ali i podsjetio da su bivši predsjednici RS-a, Dragan Čavić i Mirko Šarović, pomilovali Darka Eleza i Đorđa Ždralu, koji su nakon toga formirali "najbračnije" kriminalne grupe.