Dodik kuca na pogrešna vrata: Grenell i Blagojević bili su "all in" opcija, ali nemaju utjecaj kakvom se nadao
Lobiranje u Washingtonu za Dodika nije ništa novo. Već godinama, Vlada RS-a plaća desetine i stotine hiljada dolara kako bi izlobirala ukidanje sankcija za svoje zvaničnike.
Od pobjede Trumpa na predsjedničkim izborima, Dodik je fokusirao svoje lobističke napore na dva čovjeka: Roda Blagojevića i Richarda Grenella.
Međutim, kako Klix.ba saznaje iz diplomatskih izvora, ova strategija se pokazala kao promašaj, a svemu su kumovali interni sukobi koji su postali zaštitni znak Trumpove administracije, kao i precjenjivanje utjecaja kojeg Blagojević ima u Washingtonu.
Richard Grenell dobio više odbijenica od Susie Wiles
U Trumpovoj administraciji, dvije osobe imaju njegovo skoro pa neograničeno povjerenje - njegova šefica kabineta Susie Wiles i državni sekretar Marco Rubio.
Upravo s ove dvije osobe je Grenell imao ozbiljne sukobe zbog kojih, bez obzira na lično prijateljstvo s Trumpom, se morao zadovoljiti s mjestom "specijalnog izaslanika" i privremenog direktora Kennedy centra u Washingtonu.
Prije svega, treba se vratiti na period kada je Trump birao svoj kabinet. Grenell, kao dugogodišnji vjerni pristalica američkog predsjednika, nadao se da će dobiti jedno od dva najvažnija mjesta u administraciji, odnosno pozicije državnog sekretara ili savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Ipak, u tome ga je spriječila Wiles. Razlozi za njeno protivljenje nisu u potpunosti jasni, ali je riječ o osobi koja uživa neograničeno povjerenje kod Trumpa, što je i rezultiralo "hlađenjem" Grenella iz glavnih pozicija u administraciji.
Rubio ga otvoreno kritikovao i dobio podršku Trumpa
Trump je na kraju Grenellu dodijelio poziciju "izaslanika za specijalne misije", a glavni razlog za to je što za ovo imenovanje nije morao dobiti podršku u Senatu.
Grenell je izrazito kontroverzna ličnost u Washingtonu, a bez obzira na prijateljstvo s Trumpom, nije potpuno jasno da li bi dobio podršku republikanaca u Senatu, a glavni razlog za to su njegove poprilično otvorene veze sa stranim vladama, prije svega s Mađarskom i Srbijom.
Međutim, imenovanje Grenella na ovu poziciju je ostavilo prostor za sukob s Rubijom, do čega je i došlo.
Naime, Grenell je samoinicijativno, i bez konsultacija s Rubijom kao državnim sekretarom, otišao na sastanak s venecuelanskim predsjednikom Nicolasom Madurom, kako bi isposlovao puštanje sedam Amerikanaca koje je vlada ove države uhapsila.
Grenell je u tome uspio, dobio pohvale od Trumpa, ali je to zasmetalo Rubiju, koji je Grenellovo "slobodno djelovanje" nazvao "štetnim po američke interese."
Nekoliko mjeseci kasnije, a van javnosti, postalo je jasno ko u ovom sukobu ima podršku Bijele kuće. Dok je Grenell i dalje insistirao na odlasku u Venecuelu, ponovo bez odobrenja iz Washingtona, Rubio je, uz podršku Trumpa, povećao nagradu za hapšenje Madura na 50 miliona dolara i tako jasno signalizirao američku vanjsku politiku prema ovoj zemlji.
Ovim primjerom je potvrđena teza da Grenell jednostavno nema utjecaj u Washingtonu na kojeg je, između ostalih, računao i Dodik.
Njihov sastanak u Crnoj Gori, te šutnja Dodika i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH koja je također prisustvovala tom sastanku, sugeriše da im se poruka nije svidjela.
Blagojević dobio desetine hiljada dolara za nekoliko objava na X-u
Dok je angažman Grenella imao određenog smisla, tako se ne može opisati insistiranje vlasti u RS-u, a najviše Dodika, da se angažuje Rod Blagojević, bivši kongresmen i guverner Illinoisa, te osuđenik za korupciju.
Blagojević jeste "viđena" ličnost koja je dobila pomilovanje od Trumpa, ali se u Americi, čak i u republikanskim krugovima, smatra "opskurnom ličnošću."
Zbog svoje historije s Demokratskom strankom, čije je bio član sve do presude za korupciju, Blagojević nema puno kredibiliteta među republikancima, a prijateljstvo s Trumpom je, na određen način, preuveličano.
Dokaz za to je i imenovanje ambasadora u Srbiji, gdje se Blagojević nadao pozivu iz Bijele kuće. Ipak, na kraju je nominaciju dobio Mark Brnović, drugi političar srbijanskog porijekla iz SAD-a.
Ipak, kao "utješnu nagradu", Blagojević je dobio desetine hiljada dolara za lobiranje uime Vlade RS-a, a građani manjeg bh. entiteta su za svoj novac dobili nekoliko objava na društvenoj mreži X, te par tekstova na opskurnim desničarskim portalima.
Rezultat promašene strategije - Dodik ništa bolje ne "stoji" u Washingtonu
Iako Dodik i Vlada RS-a plaćaju brojne lobiste, jasno je da su najveće nade polagali upravo u ovaj dvojac, a rezultat je jasan.
Sankcije su i dalje tu, a Dodik u ozbiljnijim političkim krugovima u Washingtonu nije dobio podršku kao, između ostalih, George Simion iz Rumunije ili Jair Bolsonaro iz Brazila.
Dokaz za to je i poruka koja je iz State Departmenta stigla na sve važnije političke adrese u BiH, a koja se odnosi na presudu protiv Dodika.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, američka poruka bila je da se presuda mora poštovati i da treba doći do "de-eskalacije" na političkoj sceni u BiH.
Naravno, vrijedi istaći da je lobiranje dugotrajan proces koji rezultate može dati i godinama poslije, ali je jasno da se Dodikova strategija i procjena da Blagojević i Grenell imaju dovoljno moći potpuni promašaj.