Ovu nagradu ustanovila je nevladina organizacija Gariwo i podijelila je prvim laureatima tačno na godišnjicu smrti humaniste čije ime ovo priznanje nosi, srednjoškolskog profesora iz Bijeljine. Svečanost je organizirana uz finansijsku pomoć Ambasade Kraljevine Norveške u BiH.
Duško Kondor prema vlastitom opredjeljenju bio je po nacionalnosti - čovjek. Građansku i ljudsku hrabrost i širokogrudost platio je životom.
O njemu je danas govorio Asmir Vodenčarević, mladi čovjek iz Bijeljine, kojeg je profesor Kondor za života predstavljao kao oličenje sna svakog učitelja, a to je da ga nadmaši đak.
Kao profesor u bijeljinskoj srednjoj školi «Mihajlo Pupin», Kondor je neumorno podučavao humanosti, usmjeravajući učenike da ne dozvoljavaju utjecaj bilo kakvih podjela i razlika koje se stavljaju među ljudima. Bio je član Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske.
Ubijen je u atentatu u svom stanu u Bijeljini, 22. februara 2007. godine.
Njegov učenik danas je kazao da je Kondor, na česta novinarska pitanja - kojoj od triju konfesija u BiH pripada, znao odgovoriti: «A koju ti pozu u seksu najviše voliš». Time je sagovorniku stavljao do znanja da su obojica jednako neumjesno pitani o stvarima koje se tiču ljudske intime.
Priznanjem «Duško Kondor» posthumno je nagrađen Dragan Andrić iz Konjica, rođen 1956. godine, čovjek koji je pokazao nemjerljivu hrabrost u proljeće ratne 1992., kada je, potpuno svjestan opasnosti kojoj se izlaže, organizovao i izveo spašavanje desetina prognanih civila izgubljenih u vrletima istočne Hercegovine. Njegovom sinu Srđanu danas je nagradu uručila Zehra Gojzo iz Mostara. Ona i njena porodica su bili među iscrpljenim civilima koje je Andrić spasio.
U kratkom videozapisu «Dobri ljudi u vremenu zla», ovaj humani i neustrašivi čovjek prikazan je i kao ljubitelj pjesme i poezije.
Umro je u Sarajevu 2004. godine.
Lazar Manojlović, rođen 1934. u Velikoj Obarskoj kod Bijeljine, bivši učitelj i rukovodilac u prosvjeti, također je dobitnik nagrade «Duško Kondor».
U teškim ratnim vremenima on se kao direktor Osnovne škole «Radojka Lakić» u Bijeljini aktivno suprotstavio onima koji su provodili etničko čišćenje. Štitio je učenike i nastavnike i spašavao zatočene Bošnjake iz logora Batković. I danas se aktivno i javno suprotstavlja svim negativnim autoritetima, bez obzira na cijenu koju za to plaća, rekla je voditeljica organizacije Gariwo Svjetlana Broz.
Treći laureat je Denis Bećirević iz Tuzle, rođen 1975. godine, poslanik Socijaldemokratske partije BiH u parlamentu BiH.
Na njegovu poslaničku inicijativu, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 13. juna prošle godine s 29 glasova «za» i pet uzdržanih odobrio da Vijeće ministara BiH u saradanji s općinom finansijski pomognu izgradnju spomenika u Trebinju Srđanu Aleksiću, mladiću koji je u tom gradu ratne 1993. spasio vršnjaka bošnjačke nacionalnosti Alena Glavovića iz ruku razjarenih srpskih vojnika i tu humanost platio životom.
Nevladina organizacija Gariwo u Sarajevu promovira ideje građanske hrabrosti, civilnog društva i tolerancije i nenasilne borbe protiv svih negativnih autoriteta, konformizma i apatije, saopćeno je.
