Đonlagić: Postoji dokaz da je Vukoja blizak HDZ-u, bio je na istoj listi s Čovićem za Dom naroda BiH
Đonlagić odgovara kontraargumentom, navodeći kako je Vukoja bio kandidat na izbornoj listi HDZ-a, koju je pretvodio upravo Dragan Čović, predsjednik stranke.
"Kao nemaju dokaz da je blizak političkoj stranci. Kobajagi donijela ga roda na listu kandidata za Ustavni sud BiH. Evo jedan dokaz, ali jak! Ima ih još, ali ovaj najbolje ilustruje vezu sa Čovićem i HDZ-om. Kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH Marin Vukoja je 2019. godine bio na jednoj od listi HDZ-a BiH za Dom naroda PSBiH", rekao je.
Đonlagić govori o kandidatskim listama, koje se formiraju u klubovima naroda federalnog Doma naroda, a koje predstavljaju kandidature za državni Dom naroda, s obzirom na to da se državni delegati biraju iz federalnog Parlamenta BiH.
On također ističe da je mandat ustavnog sudije do 70. godine života, što povećava značaj izbora osobe na tu funkciju.
"Upamtite, ovaj izbor ako se desi, je na period od najviše 19 godina u Ustavnom sudu BiH", kazao je.
Bivši ustavni sudija Zlatko Knežević je gostovao u Klix Studiju, prilikom čega je kazao kako političko znanje i iskustvo nije pretjerano sporno za odlazak u Ustavni sud BiH, pogotovo kada se uzme u obzir da je riječ o političko-pravnoj instituciji.
Ako se uzme u obzir da je politika dio ove institucije, ono što može predstavljati problem u ovom slučaju i o čemu treba razmišljati je sam odnos političkih snaga koje sudije sa sobom donose u Ustavni sud.
Osnovni problem je što se pristankom da HDZ ponovo ima dva suca u Ustavnom sudu u ovoj instituciji zadržava etnički paritet iako to Ustav Bosne i Hercegovine ne zahtjeva. Mnogi ukazuju kako je takva davno ustanovljena praksa, koja se ne temelji na zakonu, već koštala Bosnu i Hercegovinu. Konkretno se misli na presudu u predmetu "Ljubić", koja je izazvala političku krizu, koja traje još od 2016. godine jer je osporen dosadašnji izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH, a što je na kraju mijenjao i Christian Schmidt.
Međutim, nije stvar samo u etničkom paritetu, nego i političkom nesrazmjeru, gdje HDZ, koji ima manje od 20 posto zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a u kojem se biraju četiri sudije u Ustavni sud, dobija istu političku moć u toj pravosudnoj instituciji kao sve ostale parlamentarne stranke zajedno.
