Mala škola zdravlja u Tesliću
3

FOTO / Djeca za deset dana izgubila od 2,5 do pet kilograma

SRNA
Foto: SRNA
Foto: SRNA
Djeca povišene tjelesne težine iz svih krajeva Republike Srpske, koja su u proteklih deset dana u Tesliću učestvovala u "Maloj školi zdravlja", izgubila su od 2,5 do pet kilograma, a jedna djevojčica čak i sedam kilograma.

Djeca su smanjila tjelesnu težinu, zahvaljujući pravilnoj ishrani i fizičkim aktivnostima, rekla je Srni koordinator ovog projekta za prijedorsku regiju, pedijatar-kardiolog Nada Rajlić.

U zimskom kampu u Tesliću boravilo je 91 dijete uzrasta od sedam do 14 godina iz banjalučke, bijeljinske, dobojske i prijedorske regije.

"Gojaznost u svijetu ima epidemijski karakter, a BiH nema podatke o gojaznoj djeci. Zato ovaj projekt, osim praćenja efekata primarne prevencije faktora rizika kardiovaskularnih oboljenja, daje i mogućnost prikupljanja i obrade tih podataka", kazala je Rajlićeva.

Ona je naglasila da je Svjetska zdravstvena organizacija još prije 50 godina uvrstila gojaznost u bolesti i ona se od tada nalazi u međunarodnoj klasifikaciji oboljenja, iako većina ljudi, pa čak i neki zdravstveni radnici, ni danas gojaznost ne smatraju oboljenjem.

"Kod ove djece u pitanju je primarna gojaznost odnosno ona koja je posljedica nepravilne ishrane i fizičke neaktivnosti. Poznato je da svega pet odsto djece sa povišenom tjelesnom težinom ima sekundarnu gojaznost, odnosno onu koja je prateća pojava nekog drugog oboljenja", pojasnila je Rajlić.

Ona je dodala da gojaznost, pored kardiovaskularnih oboljenja, može dovesti i do mnogih drugih oboljenja i poremećaja, kao što su bolesti metabolizma, dijabetes, oboljenja jetre, povišen holesterol, žučni kamenac, poremećaj spavanja i disanja u snu i sterilitet.

"Gojaznost dovodi i do bržeg starenja, a poznata je izreka da smo stari onoliko koliko su nam stari krvni sudovi", navela je Rajlić.

Ona je istakla da je projekat "Mala škola zdravlja" dugoročan i da mu je cilj da i gojazna djeca i njihovi roditelji promijene način ishrane i životne navike i uvedu što više fizičke aktivnosti, a što manje televizora i računara, kako bi imali zdrav, kvalitetan i dug život.

"Djeca u ovim kampovima imaju ishranu koja je kalorijski prilagođena uzrastu. Jednu polovinu hrane čine voće i povrće, jednu četvrtinu žitarice, a jednu četvrtinu mliječni proizvodi i meso. Svakoga dana imaju po dvije šetnje, po jedan trening i po jedan čas plivanja. Zadatak im je da zadrže navike koje su stekli u kampu", naglasila je Rajlić.

Djeca su dobila svoje jelovnike i uputstva o pravilnoj ishrani i neophodnim fizičkim aktivnostima, a efekti boravka u kampu ponovo će se mjeriti nakon tri mjeseca kada će djeca proći kontrolne preglede.

Projekat "Mala škola zdravlja" inicirali su Udruženje kardiologa Republike Srpske i Centar za medicinska istraživanja i razvoj zdravstvene zaštite Banja Luka s ciljem prevencije kardiovaskularnih bolesti kojima je gojaznost jedan od vodećih faktora rizika.

"Malu školu zdravlja" finansiraju Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, a podržavaju zdravstvene ustanove u lokalnim zajednicama.

Projekat "Mala škola zdravlja" počeo je ljetos, a u narednih deset godina 7.000 djece povećane tjelesne mase uzrasta od 7 do 14 godina trebalo bi da boravi u kampovima - ljeti na Jahorini, zimi u Tesliću.